Što Rusi misle o državnoj izdaji?

Tema državne izdaje široko se razmatra u Rusiji od početka 2015., kad je nekoliko ljudi, uključujući i majku Svetlanu Davidovu, optuženo po tom članku. Međutim, prema anketi Levada-Centra, bez obzira na niz slučaja o kojima se dosta pisalo po medijima, većina Rusa (86%) nije upoznata sa zakonom o državnoj izdaji. 

Kako izdati državu

Prema članku 275. Kaznenog kodeksa, koji predviđa kaznu u vidu zatvorske kazne od 12 do 20 godina, pod državnom izdajom smatra se ako građanin Rusije preda državnu tajnu stranoj državi, međunarodnoj ili stranoj organizaciji, ili njihovim predstavnicima.

Optužena za državnu izdaju: Je li kuharica iz Smolenska prenijela državnu tajnu Ukrajini? Domaćicu Svetlanu Davidovu uhitili su zbog poziva u ukrajinsko veleposlanstvo u kojem je priopćila da se ruski vojnici navodno prebacuju u Donjeck. Optužena je za državnu izdaju. Stručnjaci tvrde da je čitava stvar zamršena.

Da bi informacija postala državna tajna, dokument, u kojem se ona nalazi, mora proći proces kojim se uvodi pod oznaku ''povjerljivo''. Isprva ga unose u posebnu listu, potom ga stavljaju u određeni akt s oznakom ''strogo povjerljivo''. Ali ne može se svaka informacija staviti pod tu oznaku. Državna tajna ne mogu biti informacije o izvanrednim događajima i katastrofama, koje prijete sigurnosti i zdravlju građanina, o ekologiji, o kršenju ljudskih prava. Osim toga, zakon predviđa 30-godišnji rok ''povjerljivosti'' državne tajne. Doduše, u iznimnim slučajevima mogao bi biti produljen.

Izmjene, unesene u 2012. u članku 275. Kaznenog kodeksa, proširile su pojam državne izdaje. Sad je odgovornost predviđena i za pružanje financijske, materijalno-tehničke, savjetodavne ili druge pomoći u djelatnosti, koja je usmjerena protiv sigurnosti Rusije. Ipak, nije objašnjeno što se misli pod ''drugom pomoći''. Izmjene su izazvale ozbiljnu uznemirenost među aktivistima za ljudska prava. Oni smatraju da se izmijenjeni članak 275. Kaznenog kodesa može upotrijebiti protiv opozicije.

Izdaju je teško oprostiti

Prema podacima sudskog odjela pri Vrhovnom sudu, u razdoblju od 2009. do 2013. za državnu izdaju osuđeno je 25 ljudi. Slučaj koji je najviše odjeknuo u posljednje vrijeme po medijima je priča s majkom Svetlanom Davidovom. Ona je telefonom rekla suradnicima ukrajinskog veleposlanstva da bi ruske vojnike mogli poslati u Ukrajinu, nakon čega je optužena i uhićena. FSB je 13. ožujka obustavio istragu jer nije pronađen zločin. Prije toga oko 40 tisuća ljudi potpisalo je peticiju u kojoj se tražilo njezino oslobođenje, koju su podržali mnogi ruski političari.

Više o situaciji u Ukrajini

Međutim, Rusi nisu bili spremni oprostiti državnu izdaju. Sveruski centar za proučavanje javnog mnijenja (VCIOM) napravio je istraživanje prema kojem četvrtina ispitanika smatra da je Davidova htjela oklevetati Rusiju. Prema mišljenju 24%, pokušala je ''privući pozornost na sebe'', a još 9% uvjereno je da glavni razlog njezine aktivnosti bila želja da ''pomogne Ukrajini da dobije dokaze o prisutnosti ruskih vojnika'' na njezinom teritoriju. Osim toga, polovina Rusa je uvjerena da su vlasti morale zatvoriti Svetlanu Davidovu, samo je 27% izjavilo da nije vrijedilo uhititi majku sedmero djece. 49% je uvjereno da Svetlana Davidova zaslužuje kaznu za svoj postupak: 15% - zatvorsku kaznu, 9% - uvjetnu, 12% - novčanu.

Stručnjaci su takav odnos objasnili domoljubnim raspoloženjem stanovništva. ''Ponašanje Davidove javnost ocjenjuje kao pomaganje neprijatelju'', za Kommersant je podcrtao Valerij Fedorov, šef centra za javno mnijenje. ''To je rat, a ratu se ljudi posebno ponašaju. Obična žena daje informacije o ruskoj vojsci''. Prema njegovom mišljenju, da Svetlana Davidova nema sedmero djece, ''još bi bio negativniji odnos prema njoj''.

Prema materijalima Kommersanta: http://www.kommersant.ru/doc/2693849 

Anketa VCIOMA-a:  http://wciom.ru/index.php?id=459&uid=115202

Levada-Centar http://www.levada.ru/27-02-2015/gosudarstvennaya-izmena-i-shpionazh