Prošla euforija od pripajanja Krima

Sociolozi su razjasnili jesu li Rusi nakon godinu dana izmijenili svoj odnos prema pripajanju Krima Rusiji. Svoje novo istraživanje ''Krim i širenje ruskih granica'' predstavili su stručnjaci Levada-Centra. Većina i dalje smatra da je pripajanje poluotoka veliko postignuće, čije će se pozitivne posljedice tek sagledati u budućnosti. Međutim, u odnosu na prošlu godinu udio onih koji su uvjereni u to smanjio se s 79% na 69%

Povrh toga, sve više ljudi počinje vjerovati da prošlogodišnji događaji svjedoče o sve većem avanturizmu ruskih vlasti, koje žele odvući pozornost Rusa od realnih društvenih i ekonomskih problema (postotak onih koji u to vjeruju povećao se 9% na 14% od ožujka 2014.). U to da država na taj način potvrđuje svoje interese na postsovjetskom prostoru te se vraća statusu ''velike države'', upravo suprotno, vjeruje sve manje građana: 72% umjesto 79%.

Koliko je Rusija potrošila na Krim? 8. ožujka 2014. Rusija je dobila dva nova federalna subjekta: Republiku Krim i grad od posebnog značaja Sevastopolj. Integriranje Krima u političke, financijske, pravne i obrazovne tokove RF i dalje je tijeku. RBTH u današnjem tekstu govori koliko je integracija novih subjekata do sada koštala Rusiju.

Još jedan zaključak istraživača: protiv širenja ruskih granica izjašnjava se sve više ljudi (57% protiv 32%).

Povratak na višegodišnji trend

Ipak, takve oscilacije pokazatelja tijekom godine nisu jako utjecale na konačan zaključak sociologa.

''Općenito govoreći, u godinu dana nisu se dogodile nikakve bitne promjene'', izjavio je u intervjuu za RBTH Aleksej Graždankin, zamjenik direktora Levada-Centra. Iako se tijekom godinu dana svijest o problemima, koji su povezani s pripajanjem Krima, povećala, a ljudi s višom razinom obrazovanja i prihoda počeli su manje podržavati odluku koju je donijela vlada, govori sociolog, to ne znači da postoje osnove da se može pričati o trendu smanjenja podrške. ''Ako su se i dogodile neke izmjene, onda je to povezano s padom euforije, koja je bila kod stanovništva nakon pripajanja Krima. No ona je prošla još ljetos, od tog trenutka ne primjećuje se bitne promjene'', objašnjava gospodin Graždankin.

''To je trend smanjenja'', ne slaže se s njim Konstantin Kalačev, voditelj Političke grupe stručnjaka. Euforija je prošla, no ''sad je prisutna i ekonomska kriza'', ističe politolog. ''Jasno je da što čovjek ima manje novaca, ima i manje želje da plaća za nekakve odluke vlasti'', govori. Osim toga, odnos prema krimskom pitanju mijenjat će se u ovisnosti o upoznavanju sa samim poluotokom: ''Ljudi, koji idu na Krim nakon Egipta i Turske, razočarani su kvalitetom usluge'', dodaje. 

Infografika: Koliko je Rusija potrošila na Krim?.

Novi neprijatelj?

Ipak, sociolozi inzistiraju: ono što se događa danas točnije se može nazvati povratkom na trend prijašnjih godina (iznimka je bila upravo 2014., ne 2015.). ''Pripajanje Krima malo je reanimiralo ideju obnove Sovjetskog Saveza ili barem ideju uvlačenja nekoliko republika u rusku orbitu'', govori Graždankin. Zato i, prema njegovom mišljenju, ne postoji tako veliki broj protivnika ruskog širenja u 2014. (32%).

Zato se misao o mogućem raspadu Ukrajine zaista u posljednjih godinu dana učvrstila u masovnoj svijesti, priznaje sociolog. Istraživanje je pokazalo da pozitivan odnos prema raspadu te države ima svaki treći Rus (u 2014 – svaki četvrti) ''Trenutno mnogi komentatori raspravljaju o tom pitanju u ruskim medijima. Smatraju da će federalizacija sve do raspada države biti rješenje problema Ukrajine'', objašnjava Graždankin.

''Ljudi su si našli svojeg neprijatelja: uvrijeđeni smo ponašanjem mlađeg brata u odnosu na starijeg. Zbog toga, misle oni, 'nek se država raspadne''', smatra Kalačev. No, prema njegovom mišljenju, to je privremena situacija. ''Sve će se mijenjati u ovisnosti o uspjesima Ukrajine u provedbi reformi. Prisjetite se kako su se u 90-im Rusi odnosili prema Pribaltičkim zemljama: postojali su razgovori da će se države raspasti, da neće preživjeti bez Rusije'', podsjeća politolog.