Koje su razlike između Rusa i Ukrajinaca

Ideja istraživanja je usporediti dvije ankete javnog mnijenja u Rusiji i Ukrajini.

Potrebno je uzeti u obzir stvarnost

''Kad gledaš samo na sebe, utisak zna biti iskrivljen, važno je razumjeti kontekst one stvarnosti u kojoj postoje naši ispitanici i ispitanici drugih država'', govori Larisa Pautova, direktorica projekta Fonda javno mnijenje (FOM). ''Obratili smo se ukrajinskim kolegama i pokušali predstaviti reprezentativne podatke anketa u Ukrajini, usporedivši ih s podacima anketa u Rusiji''. Sociologinja ističe da to nije bilo jednostavno napraviti: nema tako puno dobrih istraživanja, a osim toga su i skupa. Pa i formulacije odgovora u anketama u Rusiji i Ukrajini međusobno se razlikuju, nisu se mogle uvijek svesti pod zajednički nazivnik. ''Ali neke zajedničke crte su ipak očite, pa ruska i ukrajinska sociologija dolaze iz istog izvora – škole Borisa Grušina i Jurija Levade'', konstatira Larisa Pautova. 

Kako da Rusi nastave život u Ukrajini? Ukrajina je danas najveći teritorij ruskog svijeta izvan Rusije i ozbiljni problemi koji se tamo pojavljuju na ovaj ili onaj način su tipični za postsovjetski prostor. Nakon Euromajdana gotovo da nije ostalo ruskih organizacija koje aktivno i službeno djeluju na teritoriju Ukrajine. Na žalost, u ovom trenutku ruski pokret u Ukrajini je uništen, ali postoje uvjeti za njegovo obnavljanje.

Ipak, nepodudaranja u anketama ipak predstavljaju problem. ''Ponekad su odgovori čak unutar jedne ankete u proturječnosti'', govori socologinja. U odgovorima Rusa i Ukrajinaca često nema dosljednosti. ''Javna svijest Rusa i Ukrajinaca nalazi se u stanju turbulentnosti. Postojanje paradoksa u svijesti je tipično za nestabila razdoblja'', objašnjava Larisa Pautova.

Sigurnost i novac

Sociologinja je započela proučavati svijest stabilnosti u Rusiji i Ukrajini još u 2006. Upravo je tad konstatirala prve razlike. Pri sličnom načinu života problemski niz u dvjema državama već je pretrpio promjene. Dugotrajne ekonomske poteškoće u Ukrajini napravile su lokalno stanovništvo krajnje nezadovoljnim svojim materijalnim stanjem. U Rusiji je na prvi plan izbio strah za svoj život: postoji veliki strah od terorističke prijetnje i situacije na Kavkazu. To objašnjava zašto ispitanici iz dviju država na različite načine percipiraju stabilnost: ako su Rusi uvjereni da će se stabilnost pojaviti u državi, onda Ukrajinci tvrde da kod njih postoji ''stabilnost siromaštva'', ali to nije u potpunosti ono što traže. ''Na kraju smo došli do zaključka da je odnos prema stabilnosti uvijek strogo kontekstualan: u jednom slučaju percipira se kao sreća, u drugom kao stagnacija'', izvještava Larisa Pautova.

Razlike stavova Rusa i Ukrajinaca mogu se, s jedne strane, objasniti onom situacijom u kojoj je stanovništvo dviju država živjelo nakon raspada Sovjetskog Saveza, a s druge strane – povijesnom osobitošću. Za Ukrajinu tradicionalno veliko značenje imaju rodbinske veze, što se objašnjava visokim udjelom seoskog stanovništva i siromašnim ekonomskim stanjem. U Rusiji, pak, horizontalne veze između ljudi često se potiskuju vertikalnim: imperijsko-birokratskom tradicijom. Kako pojašnjava stručnjak, čovjek više računa na moć državne mašine, nego na mogućnosti svoje lokalne zajednice.

Rat u Ukrajini – rat za nova pravila igre u svijetu

Larisa Pautova ističe da je jako teško odrediti koliko je velik danas udio predodžbi koje su nametnute ljudima. ''Rusi govore o pripajanju Krima, Ukrajinci – o aneksiji. I takve formulacije unose se u ankete sociologa'', govori sociologinja. ''Da bi se shvatilo koji dio predodžaba odgovara osobnom iskustvu čovjeka, a koji mu je nametnut potrebno je dugo razgovarati s njim. A to je nemoguće unutar standardne sociološke ankete''.

Za Larisu Pautovu je uznemirujuća uvjerenost Rusa u to da će se odnosi s Ukrajinom vjerojatno popraviti u doglednoj budućnosti: sudeći prema podacima tih anketa, Ukrajinci su puno manje optimistični. 

Članak na ruskom jeziku: http://www.kommersant.ru/doc/2687856