Zbog HIV-a neće deportirati iz Rusije

Ustavni sud Rusije donio je uredbu u skladu s kojom prisutnost HIV-a kod neke osobe ne može biti osnova za njegovu deportaciju iz Rusije. Ranije su ruski sudovi ili deportirali, ili ostavljali imigranta na teritoriju države na temelju toga što je HIV pozitivan.  

Privatan slučaj 

Radi se o tome da su u višu sudsku instancu došle tri tužbe od građana Rusije, Moldavije i Ukrajine, koji su zaraženi HIV-om, na zakone ''O poretku izlaska iz RF i ulaska u RF'', ''O pravnom položaju stranih građaja u RF'' i ''O upozorenju širenja bolesti izazvane virusom imunodeficita u RF''. Građani su ukazali na to da niz tvrdnji tih zakona ne odgovara Ustavu.

Priljev radnih imigranata u Rusiji sve manji Prema podacima Savezne službe za imigraciju, od početka 2015. u Rusiju je došlo gotovo 270 tisuća stranaca, što je 70% manje u odnosu na 2014. Taj pad postao je primijetan još u 2014. Ipak, dužnosnici se zasad ne uznemiravaju oko toga te smatraju da je prošlo jako malo vremena za donošenje zaključaka. Stručnjaci se s tim slažu i predlažu da se pričeka 2-3 mjeseca.

Sudac Ustavnog suda Nikolaj Meljnikov pojasnio je da su građani, koji su se obratili na sud, u braku s Ruskinjama te ne krše zakonodavstvo. ''Uzevši u obzir te uvjete nedopustivo je deportirati građana, ne dopuštati mu ulazak ili mu ne izdavati dozvolu za privremeni boravak'', izjavio je. U vezi s tim njihovi slučaji ponovno će biti razmotreni.

''Čovjek, koji je HIV pozitivan, ne mora apriori biti opasan za društvo. Ako čovjek ima obitelj, ako je pristojan član društva, liječi se te je pod kontrolom liječnika, odbijanje ulaska ili njegova deportacija samo na temelju toga što je HIV pozitivan je nesumnjivo kršenje prava'', objasnila je Marija Onufrieva, direktorica društvene organizacije Zajednica ljudi koji žive s HIV-om. ''Smatramo da je uredba Ustavnog suda ozbiljan uspjeh u oblasti zaštite HIV pozitivnih ljudi. Obitelj je bezuvjetna vrijednost i njezini interesi moraju biti značajno viši od onih imigracijske politike''.

Aleksandr Severskij, predsjednik Lige zaštite pacijenata, istaknuo je da kod HIV pozitivnih nastaju problemi i unutar države. ''Poslodavci traže informaciju o stanju zdravlja svojih radnika, de facto traže da se objavi liječnička tajna'', pojašnjava. Aleksandr Saverskij dodao je da su često strahovi prema bolesnicima neutemeljeni i praćeni neodgovarajućim ponašanjem. ''Državne i javne organizacije moraju educirati građane kako se u tim slučajevima treba ponašati'', zaključio je.  

Uvjetno ograničeni  

Marija Anufrieva, direktorica javne organizacije Zajednica ljudi koji žive s HIV-om, izjavila je da bi zakoni u oblasti HIV zaraze trebali biti podvrgnuti regularnom razmatranju, budući da je došlo do promjene u stvarnoj situaciji. ''To se tiče i na prava na ulazak i boravak u Rusiji, pitanja ograničenja prava HIV-pozitivnih grđana na posvajanje i skrbništvo, prava na kvalitetne medicinske usluge'', dodala je.

Aleksandr Brod, direktor Moskovskog ureda za ljudska prava, član Savjeta pri predsjedniku RF za razvoj civilnog društva i ljudska prava, istaknuo je da je predsjednica Vijeća Federacije Valentina Matvienko izjavila da je potrebno razraditi zakon o pravilima deportacije imigranata, koji boluju od HIV-a i tuberkuloze: ''Država ne može uzimati na sebe odgovornost u ekonomski složenom razdoblju za one bolesnike koji su stigli iz drugih država. Druga stvar je ako je čovjek radio u Rusiji i dobio bolest. Tad je potrebno napraviti sve što je moguće, kako bi mu se ovdje pomoglo''.