Pregled tiska: Vrhovna Rada priznala okupaciju Donbasa, pozicija zapadnih država po pitanju Krima

Vrhovna Rada priznala da je Donbas okupiran

Vrhovna Rada priznala je da je teritorij Donbasa, koji se ne nalazi pod kontrolom, okupiran te je prihvatila izmjene u skladu s kojim će poseban status regije stupiti na snagu tek nakon odvođenja svih ''nelegalnih oružanih jedinica i vojne tehnike'', izvještava Gazeta.ru. Novine preciziraju da dokument pretpostavlja dobrovoljnu kapitulaciju od strane proruskih snaga, koje nisu spremne pristati na te uvjete. U samoproglašenim republikama negativno su reagirali na djelatnost ukrajinskog parlamenta, piše Gazeta.ru: predstavnici DNR-a izjavili su da postoji mogućnost obnove rata i kršenja minskih sporazuma. 

Dayton za Ukrajinu?

Prema mišljenju Alekseja Česnakova, politologa koji je blizak Kremlju, Kijev je de facto izašao iz minskih sporazuma. ''Shvaćaju li predstavnici ukrajinske strane da tom djelatnošću pojačavaju odcijepljenje Donbasa? Mislim da da'', govori stručnjak. ''Trenutno je u tijeku nova etapa pregovora i informacijskog rata''. Bez obzira na ultimatum zakona koji je prihvatila Rada, Aleksej Česnakov predlaže da ih se razmatra kao element trgovine sa strane Kijeva te da se ne smije požuriti i staviti točka na minske pregovore. 

Valerij Solovej, profesor na MGIMO, izjavio je u komentaru za Gazeta.ru da ne postoji alternativa za minske sporazume: obnova ratnih akcija bila bi užasno opasna za Ukrajinu i krajnje nepoželjna za Rusiju.

http://www.gazeta.ru/politics/2015/03/18_a_6603565.shtml

U Europi nisu zaboravili na Krim

Kako piše Nezavisimaja gazeta, u Državnom tajništvu SAD-a dali su do znanja da će američke sankcije biti na snazi sve dok se Krim ne vrati u sastav Ukrajine. Za povratak Krima pod jurisdikciju Kijeva zalagala se i njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom susreta s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. Kako ističu stručnjaci, nove izjave zapadnih lidera o Krimu isprovocirane su ne samo godišnjicom njegovog ulaska u sastav RF, koliko dokumentarnim filmom ''Krim. Put u Domovinu'', koji je izazvao velike reakcije. 

Više o situaciji u Ukrajini

Zasad neraskidivo euro-atlantsko jedinstvo po pitanju Krima moglo bi, prema mišljenju promatrača, doći do svojeg kraja. Kako je pojasnio Vladislav Belov, zamjenik direktora Instituta Europe RAN-a u razgovoru s novinama Nezavisimaja, Krim daje mogućnost SAD-u da neograničeno vrši sankcijski pritisak na Rusiju. Iza tog pritiska stoje jasni geopolitički interesi. ''U Europskoj uniji, upravo suprotno, smatraju da je ponašanje Rusije neprihvatljivo u odnosu na međunarodno-pravne parametre. Merkel vidi svoju misiju u obnovi temelja međunarodnog prava. Eto zbog čega Europljani ranije ili kasnije pokušavaju započeti dijalog s Rusijom o međunarodno-pravnim aspektima nastale situacije. Amerikanci, pak, nisu zainteresirani za takvu diskusiju, koja će izbaciti u prvi plan proturječnosti između Europske unije i SAD-a'', naglasio je stručnjak.

http://www.ng.ru/world/2015-03-18/1_crimea.html

Izrael vjeran Benjaminu Netanjahuu

Kommersant je rezimirao preliminarne rezultate izvanrednih izbora u parlamentu Izraela. Iako su društvene ankete predskazivale pobjedu lijevom centru Unija Cionista na čelu s Isaacom Herzogom, on ipak nije mogao nadmašiti svojeg glavnog suparnika, desni centar Likud na čelu s aktualnim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Prema podacima izlazne ankete, kandidati dobivaju 27 mandata u parlamentu, dodaju novine. Prijevremeni izbori imali su prilično visok odaziv, više od 73%. 

I dalje je glavno pitanje hoće li Netanjahu sačuvati svoje mjesto. Kommersant objašnjava da će među liderima najvećih frakcija u sljedećim danima biti velika borba za simpatije potencijalnih partnera. Isaac Herzog imat će poteškoća s privlačenjem saveznika, što će povećati šanse aktualnom premijeru da ostane na svojem položaju. 

http://www.kommersant.ru/doc/2688775