Izlazak RF iz SSKN-a: Signal Zapadu

Moskva je priopćila da od 11. ožujka izlazi iz SSKN-a, izjavivši da je sporazum postao „besmislen s političkog i praktičnog gledišta“. Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg reagirao je na to riječima da je Savez razočaran odlukom Rusije. 

Demonstrativni gest

Odluku Moskve stručnjaci dovode u vezu s događajima izazvanim ukrajinskom krizom. Aleksej Arbatov, šef Centra za međunarodnu sigurnost na Institutu za svjetsku ekonomiju, u intervjuu za RBTH je okarakterizirao potez Rusije kao „demonstrativni gest kojim se reagira na gomilanje snaga NATO-a blizu ruskih granica“. Prema riječima ovog stručnjaka, Rusija u kontekstu prebacivanja američke tenkovske brigade u Latviju (to se dogodilo prije nekoliko dana) hoće „još jednom podsjetiti“ da u tom sporazumu ona više ne sudjeluje. Pri tome se, prema njegovom mišljenju, „prebacivanje brigade ne može drukčije tretirati nego u najmanju ruku kao kršenje duha ovog sporazuma, ako ne njegovog slova“. Kako je objasnio Arbatov, pretpostavljalo se da će za zemlje Baltika, koje su 2004. stupile u NATO, definiran dopušteni limit naoružanja (ni u SSKN, ni u njegovoj adaptiranoj verziji ne spominju se baltičke zemlje).

Šef Ruskog vijeća za međunarodna pitanja Andrej Kortunov smatra da je izlazak Rusije iz sporazuma signal zapadnim partnerima Rusije, koja daje do znanja da je nezadovoljna vojnom aktivnošću NATO-a blizu svojih granica. 

„Velika greška“

Devet pitanja o ruskim avionima blizu granica drugih država

Rusija je ratificirala adaptirani Sporazum o konvencionalnim oružanim snagama u Europi, iako se u njemu ne spominju zemlje Baltika, a i limit naoružanja za zemlje NATO-a trostruko je veći od ograničenja predviđenih za vojsku Ruske Federacije. Međutim, čak ni u tom vidu članice NATO-a nisu htjele ratificirati taj dokument.

NATO je postavio uvjet da će ratificirati sporazum ukoliko Ruska Federacija ispuni takozvane Istambulske sporazume iz 1999., koji predviđaju povlačenje ruskih trupa iz Gruzije, Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovlja. Moskva je takvo uvjetovanje nazvala umjetnim, istaknuvši da su s Gruzijom i Moldavijom potpisani bilateralni sporazumi o povlačenju trupa, i da oni nisu imali veze sa Sporazumom o konvencionalnim oružanim snagama u Europi.

„Zemlje NATO-a nisu žurile ratificirati adaptirani sporazum [zahtijevajući povlačenje ruskih trupa], iako je Rusija povukla gotovo sve trupe, tako da su ostali potpuno beznačajni kontingenti i objekti. Zapad je težio istrajati na svome, zahtijevajući da Rusija povuče sve trupe i pri tome se pozivajući na Istanbulske sporazume. Meni se čini da je to od strane NATO-a bilo krajnje kratkovidno. To je velika greška“, kaže Arbatov i dodaje da je NATO na kraju „dotukao“ režim kontrole konvencionalnog naoružanja u Europi.

Još veća sumnja

Stručnjaci skreću pozornost da izlazak RF iz SSKN-a nije praćen konkretnim inicijativama koje se tiču mogućnosti povratka na potrebnu razinu stabilnosti i sigurnosti.

„Ako od nečega odustajete, čak i ako je to opravdano, treba predložiti nove varijante rješenja problema“, ističe Kortunov, smatrajući da će način na koji je Rusija izašla iz sporazuma doprinijeti daljnjoj eskalaciji antiruskog raspoloženja i još većoj podozrivosti zapadnih zemalja.