Pregled ruskog tiska: Kerry prijeti novim sankcijama, Gazprom ne uzima predujam za isporuke u Donbas

John Kerry je zaprijetio Rusiji novim ekonomskim sankcijama, optuživši Moskvu i proruske snage da zanemaruju minske sporazume. Izvor: AP

John Kerry je zaprijetio Rusiji novim ekonomskim sankcijama, optuživši Moskvu i proruske snage da zanemaruju minske sporazume. Izvor: AP

Ruski vjesnik nastavlja objavljivati pregled materijala ruskih medija.

1. Na Zapadu sazrio antiruski plan B

Nezavisimaja gazeta objavljuje članak uoči nedjeljnog susreta šefova Ministarstava vanjskih poslova Rusije i SAD-a u Ženevi.

Novine pišu da je uoči susreta John Kerry zaprijetio Rusiji novim ekonomskim sankcijama, optuživši Moskvu i proruske snage da zanemaruju minske sporazume. ''Plan B predviđa jačanje sankcija i dodatnu podršku Ukrajine'', izvještava. ''Rubalj je devalvirao za 50%. Odljev kapitala iz Rusije iznosi 151 milijardu dolara. Prema predviđanjima, ove godine recesija prijeti ruskoj ekonomiji'', novine citiraju Kerryjeve riječi.

Nezavisimaja gazeta ističe da Kerry nije rekao koje su kaznene mjere pripremljene, no naglasio je jednoglasnost SAD-a i EU u politici sankcija. Sergej Lavrov je odgovorio da iza prijetnji Rusiji skriva se zapravo nepostojanje želje da se ostvare odluke Minska-2.

Ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius ispričao je, dodaju novine, čega se boje na Zapadu. ''Jasno smo dali do znanja ruskoj strani da, ako proruske snage poduzmu napad na Mariupolj, poredak stvari će se izmijeniti, uključujući i onaj koji se tiče sankcija'', objasnio je. ''To će značiti da će se pitanje sankcija ponovno razmatrati na europskoj razini''.

 

2. Sjeverne države traže s kime mogu ratovati 

Novine Kommersant pišu svojim čitateljima da je ministrica obrane Norveške Ine Eriksen Søreide objavila planove reorganizacije oružanih snaga država, objasnivši to time da se žele učinkovitije suprotstavljati ''ruskoj prijetnji''. Kao razlog navela je činjenicu da je norveška strana zabilježila povećanje aktivnosti ruskih vojnih zrakoplova u odnosu na isto to razdoblje 2014. Ipak, u intervjuu za časopis The Guardian Ine Eriksen Søreide priznala je da lovci Zračno-vojnih snaga RF ne krše zračni prostor Norveške.

Kommersant piše da je ministrica obratila pozornost na to da Rusija ponovno otvara baze na Krajnjem sjeveru te je dodala da Norveška želi aktivirati vojnu suradnju s Estonijom, Latvijom i Litvom. Vojna konsolidacija događa se i među skandinavskim državama: Švedska i Finska objavile su da jačaju vojnu suradnju. Prema mišljenju stručnjaka, koje navodi Kommersant, kriza u odnosima Rusije i Zapda nije jedinstveni razlog jačanja država u vojnoj sferi. ''Radi se o povećanju racionalnosti korištenja i učinkovitosti organizacija oružanih snaga. Posljednjih godina smanjili su se troškovi za njih. U takvim uvjetima potrebno je tražiti partnere'', novinama pojašnjava Magnus Christianson, suradnik na Vojnoj akademiji u Švedskoj.

Na ''jaču koordinaciju među susjedima'' u vezi sa smanjenjem budžetnih troškova osvrnuo se za Kommersant i Pavel Baev, profesor na Međunarodnom institutu za istraživanje problema svijeta (Oslo). Prema njegovim riječima, predstavnici rukovodstva skandinavskih država naglašavaju opasnost ''ruske agresije'', iako na svakodnevnoj razini Norvežani gotovo nisu izmijenili svoj odnos prema Rusiji.

 

3. Natezanja oko plina koji odlazi u Donbas

Ekspert izvještava da Gazprom neće uzimati od Ukrajine predujam za isporučeni plin u Donbas, kao što je i predložila Europska komisija.

Tema isporuka plina iz Rusije u Donbas postala je za Naftogaz povod da optuže Gazprom za nepoštivanje ugovora briselskih trilaternalnih sporazuma o isporukama plina u sklopu ''zimskog plana'', ističu novine.

Hoće li zbog Donbasa nastati novi plinski sukob?
Ruski vjesnik razmotrio je sa stručnjacima budućnost isporuka Gazproma u Donbas, razvoj plinskog sukoba između Rusije i Ukrajine te vjerojatnost uvođenja sankcija protiv kompanije od strane SAD-a.

U Gazpromu su ispočetka pokušali uvjeriti partnere da isporuka plina preko ukrajinskih stanica Prohorovka i Platovo ne proturječi dugoročnom ugovoru od 2009., ali je Naftogaz, kako ne bi platio za isporuke plina u Donjecku i Lugansku oblast, povećao dnevne naružbe plina za 1,5 puta, piše Ekspert.

Konstantin Simonov, generalni direktor Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, objasnio je u komentaru za novine da je Ukrajina željela što brže uzeti onu količinu plina, koja je unaprijed plaćena, te tako prisiliti Gazprom da isporučuje plin na istok Ukrajine izvan ugovora.

''Rusija neće obustavljati isporuke plina u Donbas, budući da ga planski spašava od humanitarne katastrofe'', naglasio je Andrej Listovskij, glavni direktor Fonda za energetski razvoj. ''Nije jasno tko će plaćati taj plin, iako je to ukrajinski teritorij i dug će u budućnosti vjerojatno biti predmet sudske rasprave'', zaključio je u komentaru Ekspertu.