Prijedlog Kijeva o slanju mirovnih snaga u Donbas: Što o tome misli Moskva

Moskva ističe da je ideja o angažiranju mirovnjaka u suprotnosti s minskim sporazumom, a Kijevu ne odgovara format misije koja bi bila razmještena samo između ukrajinske vojske i proruskih snaga, jer bi to značilo zamrzavanje konflikta. Izvor: AP

Moskva ističe da je ideja o angažiranju mirovnjaka u suprotnosti s minskim sporazumom, a Kijevu ne odgovara format misije koja bi bila razmještena samo između ukrajinske vojske i proruskih snaga, jer bi to značilo zamrzavanje konflikta. Izvor: AP

Kijev pokušava "progurati" svoj prijedlog o upućivanju mirovnih snaga u zonu konflikta u Donbas. Prvo je taj prijedlog iznio predsjednik Ukrajine Petro Porošenko 19. veljače. Ruske vlasti su "dočekale na nož" ovu ukrajinsku inicijativu, a stručnjaci sumnjaju da postoje šanse za njenu realizaciju.

Ukrajinski predstavnik pri UN-u Jurij Sergejev izjavio je da su u tajništvu ove organizacije počele konzultacije o slanju mirovnog kontingenta u Ukrajinu. Potrebu angažiranja mirovnih snaga, kako javlja radio-stanica Glas Amerike, Sergejev je objasnio time da treba "spašavati minski proces" od Rusije i proruskih snaga koji tobože ne ispunjavaju minske sporazume.

 

Neumjestan prijedlog

Stručnjaci ističu da format mirovne misije koji predlaže Kijev ne može odgovarati proruskim snagama, jer podrazumijeva ne samo razdvajanje sukobljenih strana, nego i zatvaranje granice između Donbasa i Rusije.

Komentirajući novi ukrajinski prijedlog, predstavnici Rusije i sami apeliraju da se poštuju minski sporazumi, ali to čine na sasvim drugi način. Naime, Moskva ističe da je ideja o angažiranju mirovnjaka u suprotnosti s minskim sporazumom. Prema riječima predsjednika Državne Dume Sergeja Nariškina, to je vezano za činjenicu da se mirovnjaci uopće ne spominju u tekstu sporazuma. Predsjednik Odbora Vijeća Federacije za međunarodna pitanja Konstantin Kosačov okarakterizirao je prijedlog Kijeva kao neumjestan, jer podriva minske sporazume.

Kako ističu mediji, prijedlog Kijeva predstavlja oštar zaokret u politici Ukrajine. Prije samo dva tjedna Porošenko je u svojem izlaganju na konferenciji u Münchenu odbacio ideju o angažiranju mirovnjaka UN-a, izjavivši da bi usuglašavanje tog pitanja predugo trajalo i da bi za to vrijeme "agresor uništio ukrajinski narod".

Anatolij Isajenko, član Vijeća veterana Muzeja mirovnih operacija, izjavio je za Ruski vjesnik da definiranje mandata misije zaista može potrajati nekoliko mjeseci, ali može biti obavljeno i za nekoliko dana, te da sama misija može biti raspoređena u roku od 2-3 dana. Takvih slučajeva je bilo u povijesti UN-a, kaže Isajenko.

 

Pakistanski mirovnjaci?

Primirje na istoku Ukrajine: kontradiktorni signali
Sporazum o prekidu vatre na istoku Ukrajine, o kojem su 12. veljače tijekom susreta u Minsku postigli dogovor lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine, stupio je na snagu u noći sa subote na nedjelju. Prema ocjenama OESS-a, koji treba nadgledati obustavljanje borbenih djelovanja, primirje se generalno poštuje.

Isajenko je svojevremeno i sam sudjelovao u vojnoj promatračkoj misiji UN-a. On naglašava da je za slanje mirovne misije potrebna suglasnost obiju sukobljenih strana, i da je to njezin glavni preduvjet. Zasada, međutim, nema konsenzusa po tom pitanju.

Osim toga, i sastav misije treba odgovarati i jednoj i drugoj strani. Ranije je Porošenko izjavljivao da u sastavu tog mirovnog kontingenta ne mogu biti predstavnici Rusije. S druge strane, za proruske snage su isto tako neprihvatljive oružane snage iz EU i NATO-a. Kako ističe glavni urednik časopisa Nacionalna obrana Igor Korotčenko, kao eventualni kandidati za ulogu mirovnjaka spominju se vojne osobe iz Bjelorusije i Kazahstana, i ta varijanta bi odgovarala i jednoj i drugoj strani, ali oni nemaju iskustva kada je riječ o ovakvim operacijama. Stručnjaci smatraju da bi mirovni kontingent mogli činiti vojnici iz drugih zemalja, primjerice iz Pakistana.

 

Pitanje granice

Stručnjaci ističu da format mirovne misije koji predlaže Kijev ne može odgovarati proruskim snagama, jer podrazumijeva ne samo razdvajanje sukobljenih strana, nego i zatvaranje granice između Donbasa i Rusije. To ne mogu prihvatiti ni proruske snage, ni Rusija. Prema mišljenju pojedinih stručnjaka, Ukrajina je i iznijela ovaj prijedlog prije svega sa ciljem da se pobunjene regije odsjeku od Rusije, jer Kijev svakako ne namjerava ispuniti minske sporazume, s obzirom da sukladno njima ukrajinski graničari mogu postupno uspostaviti kontrolu nad spomenutim dijelom granice tek kada ukrajinske vlasti provedu ustavne reforme i usvoje zakon o posebnom statusu pobunjenih regija.

S druge strane, kako ističe Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta svjetske ekonomije i politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije, Kijevu ne odgovara format misije koja bi bila razmještena samo između ukrajinske vojske i proruskih snaga, jer bi to značilo zamrzavanje konflikta.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: