Moskva želi "ukinuti" granicu s Abhazijom

Geostrateški značaj regije uz Crno more Nakon Drugog svjetskog rata Turska je postala članica NATO-a, a Rumunjska i Bugarska ušle su pod Varšavski pakt na čelu sa Sovjetskim Savezom. Ta opozicija odredila je relativnu stabilnost geopolitičke situacije. Crnomorska regija bila je daleko od glavne scene svjetske politike. U posljednja dva desetljeća geopolitička situacija u Crnomorskoj regiji značajno se zakomplicirala.

Tijekom posjeta Abhaziji 16. veljače Vladislav Surkov je rekao da "na kraju krajeva tu granicu treba ukinuti". Predsjednik Abhazije Raul Hadžimba, s kojim se susreo pomoćnik ruskog lidera, bio je nešto oprezniji u formulacijama. On je rekao da se radi o olakšavanju procedure prelaska granice, da to pitanje treba zajednički razmotriti i da će ono biti riješeno u najskorije vrijeme.

"Ukinuti" i "likvidirati"

U vrijeme dok je još bio predsjednički kandidat, Hadžimba je govorio kako treba "otvoriti granicu s Rusijom". Po njegovim riječima, u tom slučaju treba očekivati ​​"višestruki" rast broja ruskih turista u Abhaziji, dok će pojednostavljenje carinskih procedura postati "snažan stimulans" za abhazijske poljoprivrednike.

Promjenu pograničnog režima rukovodstvo obiju zemalja dovodi u vezu s novim sporazumom "o suradnji i strateškom partnerstvu" koji su Moskva i Suhumi nedavno ratificirali. U njemu piše da se RF i Abhazija obavezuju osigurati "punu slobodu prelaska Abhazijsko-ruske državne granice, ne računajući ograničenja koja se odnose na sigurnosna pitanja".

Očito u sporazumu nije riječ o likvidaciji same granice. Po mišljenju Aleksandra Skakova, eksperta Centra za proučavanje Centralne Azije, Kavkaza i Uralo-Povolžja na Institutu za orijentalne studije Ruske akademije znanosti, ni sam Surkov nije to imao na umu. "Riječ 'ukinuti' nije isto što i 'likvidirati'. Granica ostaje, a ukidaju se formalnosti, tj. uklanja se bodljikava žica i većina graničnih punktova", rekao je stručnjak u intervjuu za Ruski vjesnik. Po njegovim riječima, državljanima Rusije će za ulazak u Abhaziju biti dovoljno pokazati putovnicu. "To se radi kako u Abhaziju ne bi mogli na isti način ući državljani drugih zemalja", naglašava Skakov.

Granica s Gruzijom i izbjeglice

Pitanje budućnosti rusko-abhazijske granice u novom sporazumu je uvjetovano time da granicu Abhazije s Gruzijom zajedno čuvaju abhazijski i ruski graničari. Neki stručnjaci, međutim, vide u tome određene probleme.

Rusija i Abhazija službeno postale saveznice Sporazum podrazumijeva stvaranje jedinstvenog sigurnosnog prostora, rast investicijskih aktivnosti i povećanje financijske pomoći. Prema procjeni stručnjaka sporazumom će se povećati utjecaj Rusije u Kavkaskoj regiji, a Abhaziji se zauzvrat garantira sigurnost i ekonomski rast.

Kako ističe Vladimir Evseev, upravitelj odjela za Kavkaz na Institutu za proučavanje Zajednice neovisnih država, sporazum predviđa zajedničko čuvanje abhazijsko-gruzijske granice, ali "Abhazija zapravo i nema graničare". Zato nije jasno tko će konkretno čuvati tu granicu. Ekspert ističe da je potrebna također i demarkacija morske granice između Abhazije i Gruzije, što još uvijek nije učinjeno i nejasno je kada i kako će biti učinjeno.

S obzirom da je nejasno kako će se čuvati granica s Gruzijom, teško je govoriti o odustajanju od rusko-abhazijske granice, smatra Evseev, ali ujedno naglašava da "možda i sami Abhasci priželjkuju ukidanje granice o kojem govori Surkov, jer će im to omogućiti slobodnije kretanje".

On ujedno objašnjava zbog čega Abhascima nije stalo do potpune likvidacije granice s Rusijom. Oni, naime, strahuju od masovnog povratka gruzijskih izbjeglica, koje su napustile Abhaziju nakon oružanog konflikta s Gruzijom početkom 1990-ih. Tbilisi tvrdi da je zbog rata 1992-1993. iz Abhazije otišlo preko 200 tisuća izbjeglica.

Nakon potpisivanja ugovora s Abhazijom Rusija očekuje da će ubrzo biti potpisan sličan dokument i s Južnom Osetijom, koja se također odvojila od Gruzije. U tom kontekstu je 18. veljače u Moskvi potpisan sporazum o rusko-južnoosetijskoj granici.