Pregled tiska: Pregovori u Minsku, neslužbeni samit lidera država EU i odluka o isporuci Mistrala

1. U Minsku obnovljeni mirovni sporazumi

''Najvrjednije u minskim sporazumima je to da oni zadaju raspored djelovanja, a ne skup nepovezanih mjera kao ranije'', rezimira susret u Minsku gazeta Vedomosti.

Minsk-2: Postignut sporazum o obustavi vatre Tijekom rekordno dugih pregovora u Moskvi za smirivanje ukrajinske krize, koji su trajali više od 14 sati, lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine dogovorili su obustavu vatre od 15. veljače, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje zone sigurnosti.

Pozivajući se na izvor, koji je blizak ruskoj delegaciji, Vedomosti pišu da su najviše poteškoća u pregovorima izazvale točke o provedbi izbora na teritorijima koje ne kontrolira Kijev te o ukidanju ukrajinske transportne i financijske blokade. Novine ističu da je u deklaraciji lidera ta teza spomenuta zasebno, na istom mjestu obećana je i pomoć Francuske i Njemačke u obnovi bankarskog sektora tih teritorija. To znači, prema mišljenju izvora agencije Vedomosti, da u slučaju uspjeha primirja te države mogu pružiti ekonomsku pomoć Donbasu, koju ne želi pružati Ukrajina.

Ipak, novine ističu bojazan da sporazum ''može naići na prvu ozbiljnu minu'', radi se o sudbini ukrajinske grupe u Debaljcevu. Novine govore da se Vladimir Putin dogovorio s Petrom Porošenkom o osnivanju grupe vojnih stručnjaka, koja će pokušati riješiti problem.

Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Rusija u globalnoj politici, izjavio je da, u usporedbi s rujanskim minskim sporazumima, ono što je glavno u prihvaćenim dokumentima je nesrazmjerno veći razmjer političkog sudjelovanja i pozornosti. ''Glavno diplomatsko dostignuće Kremlja je upisano obećanje prihvaćanja novog ustava Ukrajine koje stoji u dokumentu'', smatra Lukjanov.

Članak na ruskom jeziku na sajtu Vedomosti.ru

2. Mirovni plan: I dalje čvrste pozicije Europske unije

Novine Kommersant rezimiraju zaključke neslužbenog samita lidera država Europske unije u Bruxellesu. Sudionici susreta sa zadovoljstvom su dočekali sporazum sklopljen u Minsku, no dali su do znanja da to nije dovoljno za normalizaciju odnosa s Rusijom, ističu novine. Štoviše, Europska unija spremna je u slučaju debakla mirovnog plana nastaviti pooštravanje sankcija te čak zamrznuti veze s Moskvom. Kommersant piše da se mišljenja europskih političara slažu: njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je ''zasvjetlucala nada'', istaknuvši da je ipak ''potrebno da iza riječi slijede i konkretna djela''; litavska predsjednica Dalia Grybauskaite priopćila je novinarima da lideri država EU neće razmatrati antiruske sankcije te će pratiti ostvarivanje novih minskih sporazuma.

Prema riječima sugovornika Kommersanta u strukturama EU, za prihvaćanje odluka o sudbini sankcija bit će se potrebno najprije uvjeriti u stabilnost primirja u Donbasu. U svakom slučaju, ''u dugoročnoj perspektivi Europska unija spremna je razmatrati smirivanje krize u odnosima s Rusijom'', izjavio je jedan od sugovornika novina u upravi Europske unije. Kommersant je pretpostavio da bi sljedeći korak na putu smirivanja krize mogla postati posjeta Moskvi Helge Schmid, zamjenice šefa vanjskopolitičke službe Europske unije. Posjet bi se trebao održati 2. ožujka. 

Članak na ruskom jeziku na sajtu Kommersant.ru

3. Hollande izjavio da uvjeti za isporuku Mistrala Ruskoj Federaciji još uvijek ne postoje 

Ima li od slučaja "Mistral" neke koristi? Kakva god bude sudbina famoznog broda, jedno je sada potpuno jasno: pokušaj nekih krugova ruske elite za ukazivanjem povjerenja Zapadu (a Mistral je bio simbol takvog pokušaja) doživio je fijasko. S druge strane, za Rusiju to može biti i korisno iskustvo.

Novine Moskovskij Komsomolec prenose svojim čitateljima izjavu francuskog predsjednika Françoisa Hollandea: uvjeti za isporuku Mistrala Rusiji još uvijek nisu nastali. Prema riječima francuskog predsjednika, to ovisi, prije svega, o tome hoće li se poštivati obustava vatre i hoće li to biti učinkovito. ''U tom slučaju sankcije će se postupno ukidati'', citira riječi francuskog predsjednika Moskovskij komsomolec. Predložio je da se i polazi od najbolje varijante razvoja događaja: Europska unija mogla bi ukinuti niz sankcija. U tom slučaju bi se Francuska, prema mišljenju Hollandea, mogla priključiti tom procesu.

To je izjavio 12. veljače ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius. Prema njegovom mišljenju, izvršavanje sklopljenog posla između RF i Francuske je i dalje obustavljeno, bez obzira na pozitivne rezultate susreta u Minsku. Istovremeno je vojno-diplomatski izvor Interfaksa, pišu novine MK, izjavio da bi odluku o predaji Rusiji Mistrala mogla donijeti Francuska već sljedećih dana, a već bi u prvoj polovini ožujka brodovi mogli biti predani ruskoj strani.

Članak na ruskom jeziku na sajtu Mk.ru