Građanski rat u Ukrajini napreduje prema minskom formatu

Spremnost Kijeva da obustavi građanski rat u dogledno vrijeme izaziva sumnju kod stručnjaka, čini se da se ukrajinske vlasti nadaju revanšu i gotovo su šest puta povećali narudžu Ministarstva obrane za 2015. Izvor: Reuters

Spremnost Kijeva da obustavi građanski rat u dogledno vrijeme izaziva sumnju kod stručnjaka, čini se da se ukrajinske vlasti nadaju revanšu i gotovo su šest puta povećali narudžu Ministarstva obrane za 2015. Izvor: Reuters

11. veljače, održat će se u Minsku susret takozvane ''normandske četvorke'' – lidera Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine. Na susretu bi se mogla usuglasiti nova verzija plana reguliranja konflikta u Donbasu. No da bi se to dogodilo, potrebno je prvo riješiti niz spornih pitanja.

''Višeetapna priprema za sutrašnje pregovore svjedoči o tome da je suglasnost oko glavnih principa već postignuta i sad predstoji cjenkanje oko detalja'', govori Kirill Koktiš, docent na Katedri za političku teoriju na MGIMO-u. Međutim, ostaje još prilično mnogo problema i neodređenosti – treba riješiti suviše mnogo principijelno važnih pitanja.

 

Rusiji su potrebni mirotvorci

Prvo pitanje je povezano sa željom proruskih snaga da dobiju priznanje nove situacije, koja je nastala nakon nove runde ratnih akcija. ''Moskva će u dokumentima pokušati učvrstiti nedavne vojne pobjede proruskih snaga i dogovoriti se o novoj ''liniji kontakta'', s predajom čitavog teritorija Donjecke i Luganske oblasti pod kontrolu proruskih snaga'', dopisniku Ruskog vjesnika objašnjava Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za kompleksna i međunarodna istraživanja na Višoj školi ekonomije. Prema njegovom mišljenju, teško da će se program moći u potpunosti ispuniti, no nova ''linija kontaka'' bit će, usprkos poziciji Kijeva, ipak provedena.

Na tom planu pregovaračke pozicije Rusije značajno su ojačale nakon opkoljavanja velike grupacije ukrajinske vojske u dijelu Debaljcevo od strane proruskih snaga. Ako pregovarački proces bude prekinut, vojska, koja se nalazi u obruču, mogla bi biti jednostavno uništena. 

Nova linija kontakta mogla bi biti stalna, ako se strane dogovore o postavljanju mirotvoraca po njoj. Prema mišljenju Dmitrija Suslova, Moskva će se zalagati za to da mirotvorni kontigent, koji je predložio Pariz i Berlin, bude sastavljen pod zaštitom UN-a ili OESS-a te ne uključuje u sebe predstavnike država NATO-a.

 

Pitanje decentralizacije neće se moći zaobići

Pitanje federalizacije je druga problematična stvar (u Ukrajini i u zapadnim državama radije ga nazivaju ''širokom decentralizacijom''). ''Rusija će inzistirati na tome da Kijev preuzme na sebe obveze provođenja političke refotme i osiguranja ne samo autonomije istočnih regija Ukrajine, nego i mogućnost njihovog sudjelovanja u rukovođenju državom'', smatra Dmitrij Suslov. 

Zašto Rusija šuti o Mariupolju
U raketiranju Mariupolja 24. siječnja poginulo je nekoliko desetaka civila. Promatrači OESS-a za tragediju su odmah optužili proruske dobrovoljce. Teško da će u takvim okolnostima doći do ublažavanja ili ukidanja sankcija u skorije vrijeme, smatraju stručnjaci. Ipak, ima izgleda da neće biti pooštravanja mjera, jer je Europa zauzeta rješavanjem svojih ekonomskih problema.

Ipak, čak ako se Porošenko i složi, neće biti lako postići federalizaciju. ''Potreban je referendum, a jasno je da će većina stavnoništva u sadašnjim uvjetima odbaciti tu ideju, što bi, pak, moglo povući za sobom obnovu vojnih akcija'', govori Kirill Koktiš.

Veliko značenje ima činjenica da je protiv decentralizacije raspoložen Washington, budući da su, prema riječima Dmitrija Suslova, Amerikanci zainteresirani za čuvanje zapadnog utjecaja na čitavom teritoriju Ukrajine.

 

Porošenku zasad nije potreban mir

Još jedan problem, prema riječima Kirilla Koktiša, zapravo je u tome da je Petro Porošenko trenutno ''ograničeno samostalan igrač''. ''Kao prvo, ovisi o Zapadu. Kao drugo, predsjednik ovisi o unutarnjom agresivnom desnoradikalnom miljeu. Udaljavanje od njihovog programa značit će svrgavanje rukama dobrovoljnih bataljona ili tandemom Jacenjuk-Turčinov'', nastavlja ruski politolog, stručnjak za postsovjetski prostor Andrej Epifancev.

''Konačno rješenje postat će moguće samo nakon što se izmjeni raspodjela snaga u Kijevu te Ukrajina postane spremna na kompromise i političku reformu. Bojim se da će se za to morati proliti još dosta krvi i pretrpjeti dosta ekonomskih sankcija'', objašnjava Dmitrij Suslov.

Spremnost Kijeva da obustavi građanski rat u dogledno vrijeme izaziva sumnju kod stručnjaka, čini se da se ukrajinske vlasti nadaju revanšu i gotovo su šest puta povećali narudžu Ministarstva obrane za 2015. Prema riječima Kirilla Koktiša, uspješni pregovori u Minsku neće donijeti konačno smirivanje situacije, samo će dati ''šansu da se zaustavi rat na mjesec-dva''.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće