Državna duma će izračunati ratni "dug" Njemačke

Izvor: Federalna arhiva Njemačke

Izvor: Federalna arhiva Njemačke

Zastupnici Državne dume osnovat će radnu skupinu za izračunavanje štete koju je u Drugom svjetskom ratu pretrpio Sovjetski Savez. Postoji mogućnost da će Rusija na temelju tih brojki tražiti ratnu odštetu. Politolozi smatraju da se radi o reakciji Moskve na promjene u retorici Njemačke.

Donji dom ruskog parlamenta osnovat će radnu skupinu koja bi trebala izračunati štetu koju je Sovjetskom Savezu nanijela Njemačka u Drugom svjetskom ratu. Ruski su mediji već objavili kako će Rusija od Njemačke tražiti reparaciju, koja bi mogla iznositi 3 do 4 trilijuna eura. Međutim, kako je za Ruski vjesnik izjavio jedan od inicijatora ove ideje, član visokog savjeta Liberalno-demokratske stranke Mihail Degtjarov, "šef države i ministar vanjskih poslova odlučit će o tome treba li tražiti reparaciju ili ne". Zastupnici u svakom slučaju žele dati realnu procjenu štete koju, po njihovom mišljenju, nitko do sada nije dao. Na pitanje Ruskog vjesnika što je navelo zastupnike da se poslije 70 godina sjete "duga" Njemačke prema Rusiji, Degtjarov je izjavio da "ništa nije zaboravljeno i nitko nije zaboravljen", i da mlada generacija ruskih političara poštuje "sasvim drugačije vrijednosti". Zastupnik nije objasnio na kakve je vrijednosti mislio.

Istina, na temelju Krimskog sporazuma Sovjetski Savez je već dobio reparaciju od Njemačke, "i to zna svaki đak", podsjeća direktor Fonda za učinkovitu politiku Gleb Pavlovski. To je bila nadoknada u naturi, a ne u novcu, i ona je sakupljena ne samo na teritoriju sovjetske zone, nego i na teritorijima pod zapadnom okupacijom, objasnio je politolog za Ruski vjesnik.

 

Odgovor Njemačkoj

Ne tako davno na neplaćene dugove Njemačke podsjetila je i Grčka. Radilo se o kreditu od 476 milijuna reich maraka, koji su grčke vlasti dale Trećem Reichu 1942. za pokrivanje troškova okupacije. O tome je bilo riječi u povjerljivom izvještaju Vlade Grčke, za koji su saznali mediji. "Oba ova slučaja znak su protesta protiv poteza Njemačke", tumači direktor Međunarodnog instituta za političku ekspertizu Evgenij Minčenko namjere Grčke i Rusije da dobiju naknadu od Njemačke.

Godišnjica Konferencije u Jalti: Zašto je potrebna "Jalta 2"
Obilježena je 70-godišnjica Konferencije u Jalti, u kojoj su postavljeni temelji poslijeratnog svjetskog poretka. Ruski stručnjaci tvrde da u naše vrijeme, kada postoje različiti regionalni sukobi, a neki od njih lako mogu prerasti u konflikt globalnih razmjera, postoji potreba za sazivanjem "Jalte 2".

"Grci su nezadovoljni njemačkom hegemonijom, oni smatraju da je cilj cijele te financijske pomoći Europske unije u stvari uvođenje zemlje u dužničko ropstvo i oduzimanje njezine samostalnost", izjavio je za Ruski vjesnik Minčenko. Ruska reakcija je, po njegovom mišljenju, povezana sa "značajnom radikalizacijom stavova Njemačke prema Rusiji u posljednje vrijeme".

Politolog blizak Kremlju, direktor Instituta za politička istraživanja Sergej Markov također smatra da je to "odgovor na izazove krajnje agresivne politike Njemačke". Angela Merkel je dovela u pitanje politiku prijateljstva s Rusijom, koju je Njemačka provodila tijekom posljednjih desetljeća, smatra Markov. "Antiruskom" gestom Angele Merkel tumači se, između ostalog, i izjava kancelarke "o mogućnosti rata Njemačke s Rusijom", kada je "Merkel izjavila da će Njemačka pružiti vojnu pomoć baltičkim zemljama u slučaju ruske agresije", objašnjava Sergej Markov. Retorika Merkel do te je mjere zaoštrena da je "čak i s govornice Bundestaga optužuju kako podržava neonaciste u Ukrajini", istaknuo je politolog.