Moskva, Delhi i Peking se uče rješavati zajedničke probleme
Izvor: AP
Bez obzira na povećanu pozornost medija na pregovore u Pekingu, rano je govoriti o osnivanju Velike trojke, koja bi postala alternativa Velikoj sedmorici (barem na azijskom teritoriju). ''Od tri kuta tog trokuta dva kuta ne žele kvariti odnose sa SAD-om'', za Ruski vjesnik govori Mihail Mamonov, sinolog, stručnjak agencije Vanjska politika.
''Trojka (Rusija, Indija, Kina) okupila se radi rješenja konkretnih, a ne svjetskih zadaća. Unutar BRICS-a Trojka ima regionalne interese, koji su za Brazil i Južnoafričku Repubiku manje aktualni. Recimo, kao što je pitanje ruske pozicije u Ukrajini'', za Ruski vjesnik govori Sergej Truš, poznati znanstveni suradnik ISK RAN-a.
Format RIK-a nije Velika trojka, nego klub gdje strane nisu ujedinjene nekakvim apstraktnim vrijednostima već konkretnim općim interesima za čije su ostvarenje potrebni zajednički napori.
Podržavajući poziciju Rusije po pitanju Ukrajine, Kina prati vlastite interese. ''Taj trilateralan susret je za Moskvu točnije način da se pokaže Zapadu da nema nikakve izolacije Rusije, a Kini odgovara nastavak sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Što je SAD uvučeniji u te sukobe, manje pozornosti posvećuju Aziji'', govori Mihail Mamonov.
S gledišta formiranja Velike trojke, ozbiljni problemi su vojno-političke nesuglasice na liniji Peking-Delhi, koji isključuju mogućnost uske suradnje, čak bez obzira na to što je Kina za Indiju jedan od glavnih trgovinskih partnera i investitora. Suradnja u pojedinim pravcima, koji predstavljaju zajednički interes, zapravo je maksimum koji mogu obje strane ostvariti. Recimo, zabrana radikalizacije Pakistana.
Velikoj trojci smetaju nesuglasice
Trzavice postoje i u rusko-kineskim odnosima. ''Veliki svileni put i prodiranje Kine na tržišta Središnje Azije neizbježno će baciti izazove realizaciji projekta Euroazijske zajednice. Kineski krediti nemaju politički podtekst i to će umanjiti ruske poluge utjecaja na srednjoazijske republike'', govori Mihail Mamonov.
Čak i među najviše prijateljski raspoloženim državama u tom ''trokutu'' – Rusijom i Indijom – odnosi nisu idealni. Usku suradnju u političkoj sferi kvari nedovoljna razina ekonomske suradnje. ''Jedan od ključnih ekonomskih problema Indije je privlačenje kapitala za moćno industrijsko tržište. A tu joj Rusija neće moći pomoći, Moskva sama traži mogućnost privlačenja investicija i pokušava spriječiti izlazak ruskog kapitala u inozemstvo'', govor Pjotr Topičkanov, indolog i stariji znanstveni suradnik Centra za međunarodnu sigurnost. Ne isključuje mogućnost investicijske suradnje između Moskve i Delhija, no samo u onim pitanjima gdje Moskva ima ozbiljne i konkretne interese (recimo, izgradnja nuklearnih elektrana).
''Taj trilateralan susret je za Moskvu točnije način da se pokaže Zapadu da nema nikakve izolacije Rusije, a Kini odgovara nastavak sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku. Što je SAD uvučeniji u te sukobe, manje pozornosti posvećuju Aziji'', Mihail Mamonov, sinolog, stručnjak agencije Vanjska politika.
Štoviše, na pozadini sankcija od strane zapada smanjile su se još više mogućnosti za tu suradnju. I Rusija, i Indija zainteresirane su za visoke tehnologije. Međutim, ''u Indiji kompanije, koje bi mogle raditi u oblasti visokih tehnologija s Rusijom, podržavaju iste takve kontakte sa SAD-om i Zapadom. U slučaju pojačanja antiruskih sankcija te se kompanije mogu naći pred izborom: ili će razvijati odnose s Rusijom, ili sa zapadnim državama'', zaključuje Pjotr Topičkanov.
Na kraju ispada da format RIK-a nije Velika trojka, nego klub gdje strane nisu ujedinjene nekakvim apstraktnim vrijednostima već konkretnim općim interesima za čije su ostvarenje potrebni zajednički napori.