Što se krije iza izjave Vladimira Putina o "legiji stranaca NATO-a" u Ukrajini?

Izvor: Mihail Klementijev/TASS

Izvor: Mihail Klementijev/TASS

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nazvao je ukrajinsku vojsku koja ratuje u Donbasu "legijom stranaca NATO-a" čije je djelovanje suprotno interesima Ukrajine. Po mišljenju stručnjaka, ukazujući na ovisnost kijevskih vlasti o Zapadu ruski lider poziva predsjednika Petra Porošenka na promjenu stava prema krizi.

Govoreći o oružanim snagama Ukrajine, Putin je u ponedjeljak 26. siječnja rekao da "to u suštini nije armija, nego legija stranaca, u ovom slučaju legija stranaca NATO-a, čiji su ciljevi, naravno, suprotni nacionalnim interesima Ukrajine". "Oni imaju sasvim druge zadatke, koji se odnose na geopolitičko odvraćanje Rusije, što se apsolutno ne podudara s nacionalnim interesima ukrajinskog naroda", dodao je.

Istog dana Putinovu su izjavu prokomentirali u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Zanemarivši jezik diplomacije, glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg okarakterizirao je izjave ruskog vođe kao "besmislicu".

 

"Nesamostalnost Kijeva"

Prema mišljenju ovog stručnjaka, Putin je htio reći da NATO, i prije svega SAD, "koriste kijevski režim i njegove oružane snage za geopolitičke provokacije usmjerene protiv Rusije".

Zašto Rusija šuti o Mariupolju
U raketiranju Mariupolja 24. siječnja poginulo je nekoliko desetaka civila. Promatrači OESS-a za tragediju su odmah optužili proruske dobrovoljce. Teško da će u takvim okolnostima doći do ublažavanja ili ukidanja sankcija u...

Kako smatra Josip Diskin, supredsjednik Vijeća za nacionalnu strategiju, Putin je imao u vidu to da SAD uz pomoć ukrajinskih oružanih snaga i dobrovoljačkih bataljuna pokušava zabiti klin između Rusije i Europe i tako smanjiti globalnu konkurentnost Europske unije.

Aleksandar Goljc, vojni stručnjak i urednik oporbenog Internet časopisa Ežednevni žurnal, ističe da je ruski predsjednik nehotice predstavio Rusiju kao "sudionicu konflikta". "Borbena djelovanja se vode na teritoriju Ukrajine, a ne u Rusiji. Ako je, po mišljenju ruskog predsjednika, cilj borbenih djelovanja odvraćanje Rusije, protiv koga onda tamo ratuju dobrovoljačke jedinice?", pita se ovaj stručnjak.

 

Signal Zapadu?

Komentirajući Putinove riječi, analitičiri ističu da su one znatno oštrije od njegovih ranijih izjava. Kako je rekao Militarjov, ruski lider ovog se puta izrazio "maksimalno oštro", i to s potpuno konkretnom namjerom. Prema mišljenju ovog analitičara, ističući nesamostalnost vlasti u Kijevu predsjednik Rusije poziva Washington na izravne pregovore o ukrajinskoj krizi.

Vojni stručnjak smatra da je Americi upućen prijedlog o izravnim pregovorima nakon višekratnih blokada mirovnih inicijativa pokrenutih u posredničkim formatima.

S takvim pristupom ocjeni Putinove izjave u cjelini se slaže i Josip Diskin, s tim što po njegovom mišljenju poziv nije upućen Washingtonu, nego Bruxellesu. "To je signal Europskoj uniji da se zapita koji su njeni interesi i da ne vodi politiku polazeći od sada već polumitske atlantske solidarnosti, nego od interesa same Europske unije", izjavio je za Ruski vjesnik.

Nisu, međutim, svi skloni u riječima Vladimira Putina vidjeti gestu upućenu Zapadu. Goljc smatra da je izjava ruskog predsjednika odraz njegove nervoze zbog toga što sukob nije zamrznut unutar normandijskog formata i što samim tim nije zajamčen neulazak Ukrajine u NATO.