Smjena vodstva Saudijske Arabije mogla bi se odraziti na suradnju s Rusijom

Vladimir Putin i princ Salman bin Abdul Aziz. Izvor: Reuters

Vladimir Putin i princ Salman bin Abdul Aziz. Izvor: Reuters

Smrt kralja Abdullaha izazvala je dugo očekivani rast cijena na svjetskom tržištu nafte. Stručnjaci, međutim, ne smatraju da se tome treba radovati, jer je u pitanju samo privremeni skok cijena i teško da ima smisla očekivati promjenu naftne politike Saudijske Arabije. Međutim, u bilateralnim odnosima Rusije i Saudijske Arabije moglo bi doći do promjena ako Rusija poduzme energičnije korake.

Na smrt kralja Saudijske Arabije Abdullaha svjetsko naftno tržište reagiralo je rastom cijena nafte na burzama za gotovo 2% (cijena je porasla na 47 dolara za barel). U zemlji koja je najveći svjetski izvoznik nafte na vlast je došao 79-godišnji Abdullahov brat Salman, a za Salmanovog nasljednika proglašen je princ Mukrin.

Zašto Washington sprječava kupnju dionica INE od strane ruskog Gazproma?  

Do kraljeve smrti Saudijska Arabija se među zemljama OPEC-a pridržavala tvrde pozicije u pogledu izvoznih kvota nafte i snažno se protivila njihovom smanjenju. Kraljevina je u više navrata priopćavala da nafta više nikada neće koštati 100 dolara za barel. Takva politika nije podgrijavala nadu tržišta u porast cijena. Sada su se, međutim, pojavila očekivanja da će Saudijska Arabija promijeniti stav. Ona su djelomično potaknuta skokom cijena na burzama. Stručnjaci, međutim, ne predviđaju bitnije promjene u naftnoj politici kraljevine, ali zato s više optimizma prognoziraju druge njezine vanjskopolitičke pravce, između ostalog i suradnju s Rusijom.

 

Očekivanja vezana uz "visoku" naftu

Kretanja na tržištu nafte stručnjaci objašnjavaju isključivo špekulantskim igrama u kontekstu prirodnih očekivanja da će Saudijska Arabija Salmanovim dolaskom promijeniti svoju politiku. Upravo zbog toga "cijene nafte u najskorije vrijeme mogle bi zabilježiti kretanje u različitim pravcima", rekao je u intervjuu za Ruski vjesnik Aleksandar Kurdin, načelnik Uprave za strateška istraživanja u području energetike Analitičkog centra pri vladi RF.

"Špekulanti koriste povod kako bi dizanjem cijena malo nadoknadili gubitke od prethodnog sniženja", kaže drugi sugovornik Ruskog vjesnika, generalni direktor Instituta za energetsku politiku Vladimir Milov, objašnjavajući rast cijena nafte za 2%. Ovaj stručnjak ističe kako je uzaludno očekivati ublažavanje naftne politike Saudijske Arabije, jer njihova naftna industrija strahuje da će smanjenjem proizvodnje izgubiti svoj udio na svjetskom tržištu nafte.

Nafta će poskupjeti, ali ne sada, smatra Milov. "U drugoj polovici godine, više prema njenom kraju, cijene će se vratiti otprilike na 70 do 80 dolara za barel. Tržište neće izdržati sadašnji dijapazon cijena u duljem razdoblju, jer će biti prezasićeno naftom, prije svega zbog  eksploatacije s bušotina na velikim dubinama."

 

Hoće li doći do diplomatskog zatopljenja?

Budućnost bilateralnih odnosa Rusije i Saudijske Arabije zasada nije jasno određena.

Ruska energetika se okreće „teško dostupnoj nafti“
Ruski naftaši spremaju se izvesti „revoluciju škriljaca“. Analitičari tvrtke Beyond Petroleum predviđaju da će Rusija biti među vodećim proizvođačima nafte iz škriljaca.

"Kada se radi o sirijskom pitanju mi smo bili i ostali neprijatelji Saudijske Arabije. U tom pogledu u našim se odnosima ništa nije mijenjalo za vrijeme kralja Abdullaha, i ništa se neće promijeniti Salmanovim dolaskom na vlast", kaže za Ruski vjesnik Evgenij Satanovski, politolog i direktor neovisnog Instituta za Bliski Istok. Po njegovim riječima, Rusija može očekivati određene promjene tek kada vlast prijeđe na generaciju unuka.

Ipak, novi kralj Salman demonstrirat će svoju privrženost umjerenom krilu političkog establišmenta, "koji je prilično raznorodan i obuhvaća različite klanove", i to ulijeva određenu nadu, smatra Andrej Fedorčenko, direktor Centra za proučavanje Bliskog Istoka Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO). "Kadrovska pomicanja mogu prilično brzo promijeniti politiku Saudijaca u pozitivnom smjeru kada je riječ o Iranu, Iraku i Siriji, što je, naravno, u interesu Rusije", dodaje šef Centra za proučavanje Bliskog Istoka.

S druge strane, ovaj stručnjak ne očekuje ozbiljna pomicanja u političkoj ravni, ali zato prognozira nove mogućnosti u investicijskoj suradnji i društvenim kontaktima, primjerice na religijskoj osnovi.

Također bi mogli biti obnovljeni razgovori o stvaranju zone kolektivne sigurnosti na području Perzijskog zaljeva. "Rusija je tu ideju iznijela još 2007., ali do realizacije nije došlo zbog zaoštravanja situacije na Bliskom Istoku. Sada se projekt može aktivirati", istaknuo je Fedorčenko.