Ruski mediji u 2014: Između "slobode govora" i "nacionalne sigurnosti"

Blogeri

U Rusiji je 1. kolovoza 2014. stupio na snagu zakon kojim su veliki blogeri izjednačeni sa sredstvima javnog informiranja. U skladu s ovim zakonom, autori blogova i stranica na društvenim mrežama s više od 3000 pregleda tijekom 24 sata, obvezni su se registrirati u Federalnoj inspekciji u sferi telekomunikacija, informacijskih tehnologija i medija "Roskomnadzor" koja kontrolira pridržavaju li se sredstva javnog informiranja zakonskih propisa. Također su dužni provjeriti točnost objavljenih informacija i navesti svoje ime i prezime. Roskomnadzor ima pravo blokirati sve Internet stranice za koje utvrdi da im sadržaj nije u skladu sa zakonom.

Epoha antiasocijacije: Od Ceausescua do Majdana Uobičajeno je u prosincu svoditi rezultate za proteklu godine, ali za 2014. to nije lako učiniti. Jedno je sigurno: ova godina predstavlja kraj epohe koja je trajala četvrt stoljeća.

Autori blogova i stranica na društvenim mrežama s više od 3000 pregleda tijekom 24 sata obvezni su se registrirati kao sredstva javnog informiranja.

Spomenuti zakon dio je takozvanog "antiekstremističkog paketa" kojem je cilj, prema tvrdnjama predstavnika vlasti, jačanje sigurnosti. "Izjednačavanje velikih blogera sa sredstvima javnog informiranja praksa je koja se primjenjuje u europskim zemljama, i u tome nema ničeg neuobičajenog", citira RIA Novosti riječi predsjednika RF Vladimira Putina. Međutim, neki blogeri smatraju da se takvim mjerama vrši kontrola interneta: "Pokušaj uvođenja banalne cenzure predstavlja se kao borba protiv terorizma", napisao je na svojoj stranici poznati bloger Anton Nosik.

Stranci

Krajem prošle godine donesen je i zakon (koji će stupiti na snagu 2017.) o ograničenju stranog udjela u vlasništvu nad ruskim medijima. Prema odredbama ovoga Zakona, udio stranog kapitala u bilo kojem mediju neće smjeti biti veći od 20%. Zakon će se odnositi na niz televizijskih kanala i novinskih kuća koje izdaju poznate časopise kao što su Elle, Vogue, Cosmopolitan, Esquire i mnoge druge.

Glavni urednik lista Moskovski komsomolac Pavel Gusev je u intervjuu za TV kanal Dožd izjavio kako su u pozadini ove inicijative ekonomski interesi: "Potpuno sam siguran da će velike medijske kuće bliske vlasti vrlo rado po jeftinoj cijeni kupiti sve te medije". Predstavnici države imaju drugačije mišljenje: "Cilj ovog zakona je sasvim jasan, a to je zaštita državnog i nacionalnog suvereniteta", citira Interfax riječi Sergeja Nariškina, predsjednika Državne dume RF.

Afere i smjene

Mnogi mediji u Rusiji u 2014. suočili su se s nizom ozbiljnih problema. U siječnju 2014. u žiži velike medijske afere našao se kabelski televizijski kanal Dožd. Kontroverzna anketa provedena na sajtu ovog TV kanala uoči 70-godišnjice proboja blokade Lenjingrada u javnosti je izazvala val kritika, a veliki ruski kablovski operateri prekinuli su emitiranje TV kanala Dožd, što je znatno utjecalo na smanjenje njegove gledanosti. [Gledatelje su pitali: "Je li trebalo predati Lenjingrad i tako spasiti stotine tisuća života?" - Prim. red.] Direktorica Dožd Natalija Sindeeva ovakvu je odluku operatera okarakterizirala kao "pritisak vlasti" na njezin TV kanal.

Skandalozna vladina uredba: Tko neće moći voziti auto?

U ožujku prošle godine, nakon što je Roskomnadzor opomenuo najveći ruski informativni portal Lenta.Ru, vlasnik ovog elektronskog izdanja Aleksandar Mamut smijenio je glavnu urednicu Galinu Timčenko. Novinari i suradnici portala Lenta.Ru takvu su odluku vlasnika doživjeli kao "neposredni pritisak" vlasti na redakciju. Zato su gotovo svi članovi redakcije sutradan po smjeni urednice Timčenko dali otkaz.

Kontroverzna anketa provedena na sajtu TV Dožd uoči 70-godišnjice proboja blokade Lenjingrada u javnosti je izazvala val kritika. Gledatelje su pitali: "Je li trebalo predati Lenjingrad i tako spasiti stotine tisuća života?".

Neki predstavnici medija smatraju da su događaji u vezi s portalom Lenta.Ru posljedica pooštravanja državne kontrole. Ima i onih koji su smjenu urednice Timčenko prihvatili kao uobičajen događaj u novinarstvu. Na primjer, publicist Maksim Kononenko smatra da je vlasnik portala Lenta.Ru nakon upozorenja Roskomnadzora jednostavno odlučio "rizike svesti na minimum".

Cenzura ili ekonomske teškoće

Većina novinara slaže se da sva sredstva javnog informiranja u Rusiji prolaze kroz teško razdoblje, ali nisu jedinstveni u ocjeni o tome što je glavni problem ruskog novinarstva. Televizijski novinar Nikolaj Svanidze tvrdi da vlasti vrše pritisak na medije koji im nisu po volji. "Mentalitet ruske vlasti je takav da joj smetaju svi oporbeni mediji i na njih vrši pritisak. Takva tendencija je postojala i prije događaja iz 2014. (pripajanja Krima Rusiji i zapadnih sankcija), ali tijekom prošle godine pritisak je bio mnogo izraženiji", kaže Svanidze za Ruski vjesnik.

Povećati sliku.

Glavni urednik časopisa Ruski reporter Vitalij Lejbin ima sasvim drugačije mišljenje. "Glasine o cenzuri u ruskim medijima su pretjerane", prokomentirao je Lejbin aktualnu situaciju. "Utjecaj države na medije samo je posredan. Mnogo veću opasnost za medije predstavljaju ekonomske poteškoće, prije svega za one medije koji nisu pod pokroviteljstvom države: njihova budućnost je neizvjesna jer uglavnom ovise o reklamama kojih je u posljednje vrijeme sve manje. U najtežoj situaciji su tiskani mediji."