"Nepoželjnim" stranim organizacijama može biti uskraćeno gostoprimstvo

Novi zakon će de facto omogućiti zabranu djelovanje bilo koje, pa čak i privatne komercijalne tvrtke u Rusiji. Izvor: Sergej Fadeičev / TASS

Novi zakon će de facto omogućiti zabranu djelovanje bilo koje, pa čak i privatne komercijalne tvrtke u Rusiji. Izvor: Sergej Fadeičev / TASS

Rusija pokušava pojačati kontrolu djelovanja stranih organizacija na svom teritoriju: pojedine organizacije moći će biti zabranjene u izvansudskom postupku u slučaju da vlast utvrdi kako one ugrožavaju "obrambenu sposobnost i sigurnost države". Inicijativa je već podržana u Državnoj dumi. Sugovornici Ruskog vjesnika iznose oprečna mišljenja: jedni smatraju da će to omogućiti selektivno potiskivanje svake "nepoželjne" organizacije iz zemlje, a drugi da je to logičan korak i da država na taj način štiti svoje interese.

Državna duma u najskorije će vrijeme razmotriti nacrt zakona o zabrani rada stranih i međunarodnih organizacija u Rusiji čije se djelovanje tretira kao "nepoželjno na teritoriju Ruske Federacije". Zabrana će se odnositi na one organizacije koje po mišljenju vlasti "ugrožavaju obrambenu sposobnost ili sigurnost države ili društveni poredak, ili zdravlje stanovništva". Za takve će između ostalog biti predviđene novčane kazne i kaznena odgovornost. Odluku o tome tko je danas "štetan" za zemlju donosit će u izvansudskom postupku Državno odvjetništvo i Federalna služba sigurnosti (FSB) uz usuglašavanje s Ministarstvom vanjskih poslova. U Donjem domu ruskog parlamenta ističe se da ovim zakonom osim nevladinih organizacija (NVO) može biti pogođena i bilo koja međunarodna tvrtka i transnacionalna korporacija.


"Ne dopustiti destabilizaciju"

Kako je za Ruski vjesnik objasno jedan od autora inicijative, zastupnik Liberalno-demokratske stranke Anton Iščenko, zakon će imati preventivno djelovanje. "Zasada možda i nema potrebe za tim [za zabranom], ali u najskorijoj budućnosti moglo bi doći do situacije u kojoj će biti potrebne posebne mjere", kaže parlamentarac.

Zastupnik je naglasio kako je jedan od ciljeva ovog zakona povećanje mogućnosti pravosudnih organa. Prema njegovim riječima, iskustvo Ukrajine i nedavni događaji u Francuskoj samo potvrđuju da država treba imati mogućnost "ne dozvoliti destabilizaciju u zemlji".

Pri tome, kako je izjavio zastupnik, neće se sastavljati popis konkretnih kriterija po kojima će se odlučivati treba li stranu organizaciju stavljati na "crnu listu" ili ne. "Nismo ni pokušavali definirati te kriterije, jer taj popis može biti prevelik. Ono o čemu govori novi zakon već je na ovaj ili onaj način regulirano postojećim zakonima. Po našem mišljenju, u našoj redakciji zakona sve je razumljivo."


Prepustiti sve odgovarajućim resorima

Iskustvo Ukrajine i nedavni događaji u Francuskoj samo potvrđuju da država treba imati mogućnost ne dozvoliti destabilizaciju u zemlji.

Anton Iščenko, LDPR

Predstavnici Državne dume smatraju da "trostruki ključ" koji se sastoji od Državnog javnog tužiteljstva, Federalne službe sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova omogućuje transparentnost i nezavisnost procedure. "To su tri resora na kojima i treba temeljiti našu stabilnost u pogledu poštivanja zakona. U njima rade profesionalci i mogu utvrditi koje konkretne organizacije ugrožavaju naše vrijednosti i naš državni poredak", kaže Anton Iščenko.

Zakon će de facto omogućiti zabranu djelovanja bilo koje, pa čak i privatne komercijalne tvrtke u zemlji, ali poslovni krugovi se pozivaju da se zasada ne zabrinjavaju. "Potpuno sam uvjeren da zakon nije usmjeren protiv privatnog biznisa. Naprotiv, biznis se sada trudi pronaći investitore", kaže Aleksandar Kalinin, predsjednik građanske organizacije predstavnika malog i srednjeg poduzetništva Oslonac Rusije ("Opora Rossii").


Selektivno uklanjanje?

Denis Primakov, glavni pravnik ruskog odjela međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International, smatra da je zakon usmjeren na "selektivno uklanjanje" neželjenih pravnih osoba iz pravnog prostora Rusije. Po njegovom mišljenju, na udaru su organizacije kao što je Otvorena Rusija koju je osnovao bivši vlasnik naftne tvrtke Jukos Mihail Hodorkovski, ili medijski holdinzi čiji su vlasnici strani državljani.

S druge strane, predsjednik moskovske odvjetničkog ureda "Nikolaev i partneri" Jurij Nikolaev skreće pozornost na to da Rusija postupa isto kao što bi postupila svaka druga zemlja ako bi smatrala da određene vrste djelovanja ugrožavaju njezin suverenitet. "Zemlja ima pravo na svom teritoriju donijeti svaki normativni akt kojim se ukida djelovanje takvih organizacija. To je normalno, tako svi rade", podsjeća Nikolaev. "Mi ne inzistiramo na tome da druge države ispunjavaju naše zahtjeve, kako to, usput, pokušavaju druge zemlje", utvrđuje odvjetnik.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće