Skandalozna vladina uredba: Tko neće moći voziti auto?

Do kraja 2014. u Rusiji nije postojala zasebna uredba, koja bi se posebno ticala medicinskih normi za vozače. Krajem prosinca pojavila se takva vladina uredba. Lista oboljenja, zbog kojih se ne može dobiti vozačka dozvola, izazvala je najviše rasprava. 

Skandalozna uredba 

Sastavljajući listu oboljenja, koja ometaju čovjeka da upravlja automobilom, vlada se pozivala na Međunarodnu klasifikaciju bolesti 10. revizije (MKB-10). Prema donesenom dokumentu, voziti automobil neće moći osobe s psihičkim poremećajima i poremećajima u ponašanju, uključujući i ona koja potpadaju pod kategoriju F-60-F-69. Kategorija uključuje u sebe ''poremećaje u spolnom identitetu'' i ''poremećaje seksualnog afiniteta''. U te poremećaje, prema MKB-10, pripadaju i transseksualizam, fetišizam, voajerizam te neke druge ''devijacije''. 

Takvu su inicijativu pojedini novinari i javni djelatnici shvatili kao pokušaj vlasti da svim predstavnicima LGBT-a zabrane voziti automobil. Elena Masjuk, članica ruskog Vijeća za ljudska prava, predložila je da se provjeri odgovara li ta uredba zakonu i ne radi li se možda o ''kršenju ljudskih prava''. Niljs Mujžnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, osudio je tu novinu te je okarakterizirao kao ''diskriminaciju ljudi (kod kojih su ustanovljene ''seksualne devijacije'' op. red.), kao kršenje europskih normi u oblasti ljudskih prava''.

Stvarno stanje stvari 

Međutim, aktivisti LGBT zajednice i njihovi protivnici nepravilno, prema izjavama Ministarstva zdravstva, tumače zakonodavnu normu. Oleg Salagaj, glasnogovornik ministarstva, izjavio je 13. siječnja: ''Samo po sebi postojanje psihičkih poremećaja nije kontraindikacija kojom se zabranjuje nekom da upravlja transportnim vozilom''. Takva oboljenja bit će prepreka za dobivanje vozačke dozvole samo u slučaju ''teških, stalnih, pogoršavajućih manifestacija bolesti''. Ta formulacija postoji i u samom tekstu uredbe. Prema riječima Salagaja, ''udio pacijenata s takvim manifestacijama psihičkih poremećaja je malen i ovisi o konkretnoj bolesti''.

Zašto se građani Rusije smatraju sretnima U Rusiji, prema istraživanju javnog mnijenja, ima 76% sretnih ljudi i 17% nesretnih. Do takvog zaključka došli su sociolozi Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja (VCIOM). Tijekom prošlih pola godine broj sretnih ljudi je neznatno opao. Građane Rusije usrećuje obitelj, a nesretnim ih čine materijalne poteškoće.

Psihoanalitičarka Marina Kljaštorna objasnila je za Ruski vjesnik da ''ako govorimo o složenim 'seksualnim devijacijama', onda ne možemo donositi generalne sudove. Psihijatar mora odlučivati u svakom konkretnom slučaju smeta li postojanje patologije upravljanju automobilom ili ne. Prema mišljenju Kljaštorne, seksualne patologije povezane su, u principu, s postojanjem određene fiksne ideje te stručnjak sam treba odrediti kako će ta ideja utjecati na psihu čovjeka.

Viktor Travin, stručnjak u oblasti zakonodavstva za siguran cestovni promet, slaže se s Ministarstvom zdravstva. Travin je u razgovoru za Ruski vjesnik potvrdio da ''formulacija pretpostavlja da se neće dopuštati da za volan sjednu samo oni kod kojih se, na pozadini patologije, razvija neodgovarajuće ponašanje kao što je, recimo, agresivno ponašanje. I onako je na cestama trenutno prilično visoka razina agresivnosti. A oni, koji se ponašaju normalno, moći će voziti neovisno o orijentaciji i seksualnim afinitetima''. Istovremeno, Travin s određenom dozom sumnje gleda na ideju o listi oboljenja, koja ometaju vozača da upravlja vozilom, jer bi to moglo biti ''plodno tlo'' za različite korupcije. ''Recimo, platim liječniku te dobijem dozvolu neovisno o tome što sam bolestan'', govori Travin.