Rusija i Zapad ne mogu usuglasiti učinkovit mirovni plan za Ukrajinu

Ministri vanjskih poslova "normandijske četvorke" ponovno će se sastati sljedećeg tjedna, ali zasada nije usuglašeno ni vrijeme ni mjesto njihovog susreta. Izvor: AP

Ministri vanjskih poslova "normandijske četvorke" ponovno će se sastati sljedećeg tjedna, ali zasada nije usuglašeno ni vrijeme ni mjesto njihovog susreta. Izvor: AP

Sljedeća dva tjedna mogla bi biti odlučujuća kada je riječ o rješavanju ukrajinske krize. Susret ministara vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke u "normandijskom formatu", održan 12. prosinca u Berlinu, pokazao je da između strana i dalje postoje bitna razmimoilaženja. Stručnjaci smatraju da Zapad unutar minskog formata postavlja pretjerane zahtjeve koji ne mogu biti prihvaćeni, tj. faktičku kapitulaciju samoproglašenih republika.

Susret lidera "normandijske četvorke" (Rusija, Ukrajina, Francuska, Njemačka), kako navode mediji, mogao je biti održan u prijestolnici Kazahstana Astani već 15. siječnja, ali je sada odgođen na neodređeno vrijeme. Pregovorima na najvišoj razini trebaju prethoditi još tri pripremna susreta: susret kontakt-grupe (predstavnika Kijeva, proruskih dobrovoljaca, Rusije i OESS-a), službenih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja "normandijske četvorke" (s ruske strane je to Viktor Sorokin, Voditelj drugog odjela za Zajednicu nezavisnih država Ministarstva vanjskih poslova RF), i na kraju, samih ministara.

Kako se očekuje, ministri vanjskih poslova četiri zemlje ponovno će se sastati sljedećeg tjedna, ali zasada nije usuglašeno ni vrijeme ni mjesto njihovog susreta.

Ruski stručnjaci, međutim, upozoravaju da se borbe u Donbasu u najskorije vrijeme mogu ponovo rasplamsati.

Minski format je podrazumijevao i aktivno sudjelovanje predsjednika Bjelorusije u pregovorima. Međutim, ispostavilo se da Aleksandar Lukašenko više vodi brigu o svojim interesima. On uopće ne pomaže pregovaračkom procesu.

Andrej Suzdaljcev, NIU VŠE

Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta svjetske ekonomije i politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" (NIU VŠE), istaknuo je u intervjuu za Ruski vjesnik sljedeće: "Ukrajinska armija je ponovo opremljena i mobilizirana. Kijev sada u borbenim djelovanjima vidi rješenje mnogih ekonomskih problema. Vlasti u Kijevu imaju ogroman popis zahtjeva koje upućuju Zapadu glede ekonomske i vojne pomoći, i sve to ima smisla ako dokažu su u ratu protiv Rusije."

Aleksej Arbatov, voditelj Centra za međunarodnu sigurnost Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose RAN, izjavio je za Ruski vjesnik da za prekid konflikta nisu dovoljni sporazumi o liniji razdvajanja između sukobljenih strana i nazočnosti promatrača OESS-a: "Kako bi se uspostavio prekid vatre na taj teritorij trebale bi ući mirovne snage različitih zemalja koje ne bi dopustile kršenje primirja. Nije dovoljno samo još jednom pozvati strane na prekid vatre."

Prema mišljenju Alekseja Arbatova, za uspjeh samita poput onog koji je mogao biti održan 15. siječnja u Astani potreban je ozbiljan pripremni rad na razini eksperata i predstavnika ministarstava vanjskih poslova: "Ako, međutim, lideri ponovo samo deklarativno iznesu svoje stavove i pozovu na ispunjavanje minskih sporazuma, to neće imati efekta".


Predsjednik Bjelorusije pokazao se kao loš posrednik

Komentirajući perspektive pregovaračkog procesa Andrej Suzdaljcev je naglasio: "Zapad mijenja format. U okviru minskih sporazuma postignut je uspjeh samo kada je riječ o razmjeni zarobljenika, i ništa više. Minski format je podrazumijevao i aktivno sudjelovanje predsjednika Bjelorusije u pregovorima. Međutim, ispostavilo se da Aleksandar Lukašenko više vodi brigu o svojim interesima. On uopće ne pomaže pregovaračkom procesu."

"Sada se pokreće drugi, takozvani 'Normandijski' format. Dolazi do smjene lidera u pregovaračkom procesu. Sa strane postsovjetskog prostora ističe se Nursultan Nazarbaev, a sa strane Zapada predsjednik Francuske. Zapad je nakon sastanka G-20 uvidio da njemačkoj kancelarki Angeli Merkel nije lako raditi u neposrednom kontaktu s Vladimirom Putinom, i da Njemačka ne igra uspješno tu ulogu."

Po mišljenju Andreja Suzdaljceva, najveća poteškoća sada se nalazi u različitom tumačenju minskih sporazuma: "Ruska strana vidi u tim sporazumima uspostavljanje mira, a zapadna strana i Kijev ih tretiraju kao format kapitulacije Luganske i Donjecke Narodne Republike, i djelomično kao kapitulaciju Rusije". Moskva, međutim, nikada neće pristati na takve uvjete.