Zašto se građani Rusije smatraju sretnima

Osjećaj sreće vrlo je rasprostranjen među građanima Rusije. U cjelini gledano 76% ispitanika izjasnilo se da se osjećaju sretnima. Indeks sreće mjeri se od proljeća 2014. U većoj mjeri sretnima se osjećaju mladi ljudi (86%), a u manjoj umirovljenici (64%) i nedovoljno obrazovani građani (61%).

Statistika sreće

Od ukupnog broja ispitanika 45% smatra da u njihovom okruženju prevladavaju sretni ljudi, 15% misli da su njihovi rođaci i poznanici većinom nesretni, dok 34% smatra da ih okružuje otprilike podjednak broj sretnih i nesretnih ljudi. Zanimljivo je da i unatoč masovnoj sreći koju donosi obiteljski život samo 3% ispitanika smatra sebe nesretnima zbog osobnih problema i isto toliko zbog usamljenosti.

Kako Rusi pokušavaju zadržati svoje ušteđevine

Kako je za Ruski vjesnik objasnio Stepan Lviv, voditelj sociopolitičkih istraživanja VCIOM-a, u istraživanju nisu toliko važne trenutne brojke, koliko njihova dinamika tijekom 10 do 15 godina. "Stanje društva ilustrira dinamika raspoloženja, i na temelju toga se izvode zaključci", objašnjava sociolog. "Za nas je indeks sreće jedna od najvažnijih karakteristika društva. Mi na temelju tih podataka možemo govoriti o socijalnim procesima. Osim pitanja o sreći mi postavljamo ispitanicima i pitanje kako se osjećaju u socijalnom pogledu. Sreća je generalni pokazatelj. Netko može biti nezadovoljan politikom, ali smatra sebe sretnim, jer mu je u osobnom životu sve u redu. "Ako se pogledaju podaci prethodnih godina, građani su se najgore osjećali tijekom 1990-ih, dok im je od 2000. do danas najnesretnija godina bila 2011 .

Najzanimljiviji su odgovori građana Rusije na pitanje što ih čini sretnima. Ispostavlja se da im obitelj donosi najveću radost. Tako je odgovorilo 40% ispitanika, dok je 14% izjavilo da su sretni zato što su zdravi. Tek svaki deseti je sretan što ima dobar posao, a 4% ispitanika se raduje zbog visoke zarade. Lviv ističe da je rusko društvo u većoj mjeri orijentirano na osobne odnose. "I pored mišljenja da današnji način života nije baš tradicionalan kao ranije, ipak ruski građani upravo to cijene u svom životu. Naša druga istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je socijalni život na drugom mjestu, dok je obitelj na prvom. Ekonomski i politički čimbenici su daleko manje značajni od osobnih", zaključio je sociolog.

Fotogalerija: Ljudi-morževi: Rusi se ne boje hladne vode .

On je također precizirao da se podaci koji vrijede za Rusiju ne razlikuju mnogo od svjetskih pokazatelja. Međutim, prema svjetskom indeksu sreće, koji izračunava britanski istraživački centar New Economics Foundation, na listi od 151 države Rusija je 2012. bila na 122. mjestu. Prema istraživanjima, najsretnijima sebe smatraju stanovnici Kostarike, a najnesretnijim stanovnici Bocvane. Argentinci su na 17., Englezi na 41., a stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata na 130. mjestu.

Kriterij za politiku i ekonomiju

Predsjednica Udruge obiteljskih psihologa Anna Varga ne vjeruje previše u privrženost obitelji koja se ističe u odgovorima ispitanika. "Obitelj kao uzrok sreće je najsigurniji odgovor koji građani Rusije mogu dati i samim tim demonstrirati lojalnost prema sadašnjim događajima u zemlji. 'Je li kod vas sve u redu? Da, sve je u redu. A zašto? Zato što imam obitelj i djecu'", kaže Varga. "Sreća je neuhvatljivo stanje koje brzo prolazi. Kada postavljate pitanje o sreći, vi dobivate socijalno-afirmativni odgovor, i to izražen u socijalnim pojmovima. Indeks sreće je vrlo sumnjiva kategorija."

U Rusiji ponovno pozivaju ljude da žive na Sjeveru Što je prisililo ljude da se presele u zonu vječnog leda?

Varga kaže da je u Rusiji vrlo važno kome čovjek odgovara na pitanje o sreći: svom šefu ili susjedu."Ako odgovara šefu, onda će odgovor biti: 'Hvala, sretan sam'. Ako odgovara susjedu, reći će da ništa ne valja, jer se boji da ne izazove zavist ili da mu netko ne naškodi. To je svojevrsna obrambena funkcija, čovjek osigurava svoju sigurnost."

Varga smatra da se po ovom indeksu može suditi samo o tome koliko je kod građana Rusije razvijen instinkt opstanka koji je historijski svojstven ljudima. "Mi ćemo vam reći ono što želite čuti i objasniti to na siguran način", objašnjava ona. "Stvar je u tome što većinsku populaciju našeg stanovništva čine potomci obespravljenih seljaka, a oni su uvijek imali strah od moguće kazne i iz generacije u generaciju su se navikavali na prilagodbu. Što je u nekoj zemlji viša razina autoritarnosti, više je i socijalno-afirmativnih odgovora koji ne znače ništa."

S druge strane, Tatjana Karabčuk, zamjenica šefa Laboratorija usporednih socijalnih istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije", slaže se sa stručnjakom VCIOM-a. Ona smatra da je indeks sreće jedan od glavnih indikatora "koji karakteriziraju stanje u zemlji i koji uzimaju u obzir svjetske organizacije i političari na vlasti". "Važnost tog indeksa je isti kao i značaj bruto domaćeg proizvoda. To je važno za objašnjenje nemira u društvu, demonstracija, itd.", objašnjava Karabčuk. "Stanje stanovništva treba stalno mjeriti kako bi se moglo shvatiti u kojem smjeru se treba kretati. Dovoljno ga je mjeriti jednom godišnje, ali ako se situacija u zemlji razvija kao sada u Rusiji, onda će se  znatno mijenjati svakog mjeseca."