Rusija obnavlja parlamentarnu diplomaciju

Donedavno je među ruskim organima vlasti postojala svojevrsna "podjela rada". Diplomacijom u pravom smislu bavili su se Ministarstvo vanjskih poslova i administracija predsjednika, dok su odbori za međunarodna pitanja oba doma ruskog parlamenta uglavnom ukazivali na opasnost i demonstrirali tvrdu poziciju. U toj domeni je kao "solist" nastupao predsjednik Odbora Državne dume za međunarodna pitanja Aleksej Puškov. Njegovi oštri komentari "bez dlake na jeziku" bili su pravi poklon za novinare, između ostalog i zbog toga što su uvijek bili usklađeni s načelom reciprociteta, uobičajenim u diplomaciji (kada treba adekvatno odgovoriti na nedobronamjernu izjavu ili postupak). Oni su, međutim, automatski neutralizirali mogućnosti parlamentarne diplomacije.

Moskva je smatrala da je vrijedilo odreći se tih mogućnosti radi uzvraćanja na ovaj način, jer je vladalo mišljenje da parlamentarna diplomacija nije učinkovita, stoga što su zastupnici, za razliku od izvršne vlasti, više politički angažirani i manje odgovorni, smatra Dmitrij Suslov, zamjenik ravnatelja centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije".

Ponovno uspostavljanje dijaloga

Međutim, svrsishodnost takvog pristupa tijekom 2015. bit će dovedena u pitanje. Tekuća godina po svemu sudeći obilovat će pregovorima između Rusije i zemalja Zapada.

Rusija, brod koji je teško vratiti na stari kurs Završilo se doba "strateškog partnerstva" između Rusije i EU. Ova ideja, stvorena nakon raspada SSSR-a, zasnivala se na tome da Rusija nema drugog izbora nego zbližiti se sa Zapadom.

Dijalog se neće ticati samo obnavljanja političkih i gospodarskih veza, nego i pripreme zajedničkog plana djelovanja u cilju spašavanja Ukrajine od kolapsa koji je krajnje nepoželjan i za jednu i za drugu stranu. "U 2015. godini situacija u Ukrajini naglo će se pogoršati. Ekonomija će nastaviti propadati i samim tim će donijeti Europi ozbiljne socijalne i političke rizike. Zbog toga će biti potrebno razgovarati o ekonomskom opstanku Ukrajine, o zajamčenim isporukama energenata preko njezinog teritorija, i u cjelini o energetskoj sigurnosti na liniji Rusija-EU", kaže Dmitrij Suslov.

"Od Rusije će se tražiti da ne uguši ukrajinsku ekonomiju, s obzirom da Moskva igra odlučujuću ulogu u njenom očuvanju. Ali to nije sve. Europska unija ne želi snositi odgovornost za raspad ukrajinske države, a ne želi više ni trošiti novac na Ukrajinu. Ona traži od Moskve da ne zahtijeva od Kijeva povrat duga od 3 milijarde dolara do kraja 2015.", kaže Andrej Sušencov, autorizirani partner analitičke agencija "Vanjska politika".

Na kraju, kako smatra Dmitrij Suslov, Rusija i EU trebaju osmisliti određenu zajedničku filozofiju odnosa u okvirima "velike Europe". Između ostalog, treba pokrenuti neposredne pregovore između Europske unije i Euroazijske ekonomske unije (EAEU) koja je od 1. siječnja 2015. postala politička i ekonomska realnost.

Poznato lice

Kako bi taj dijalog bio učinkovitiji, trebao bi se voditi ne samo na razini predsjednika i ministara vanjskih poslova. Potrebno je uspostavljati komunikaciju i na drugim razinama, uključujući i međuparlamentarne veze. Među europskim zakonodavcima ima mnogo onih koji odobravaju ponovno uspostavljanje rusko-europskog dijaloga.

Upravo taj djelokrug rada je i povjeren bivšem rukovoditelju "Rossotrudničestva" Konstantinu Kosačovu, koji je imenovan za predsjednika Odbora za međunarodna pitanja Vijeća Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta). Kosačov je profesionalni diplomat i bivši službenik Ministarstva vanjskih poslova, a specijalizirao se za Europu. On je već dosta dugo u sferi parlamentarne diplomacije. Predsjedavao je Odborom Državne dume za međunarodna pitanja 2003.-2007., a bio je i na čelu ruske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE). U tom angažmanu "stekao je veliko iskustvo i veze, kao i vještinu dijaloga sa sugovornicima koji, može se reći, nisu baš pozitivno nastrojeni. Sjetimo se samo mnogobrojnih kriza u PACE-u vezanih uz Rusiju. On je uvijek nalazio izlaz iz situacije koji je bio prihvatljiv za obje strane", objasnio je novinarima Fjodor Lukjanov, predsjednik predsjedništva Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku.

Po svemu sudeći, prvi zadatak Konstantina Kosačova na novoj dužnosti bit će uspostavljanje punopravnog članstva Rusije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, zbog čega on treba biti postavljen na čelo ruske delegacije u ovom tijelu.

Djelokrug rada

Zadatak nije jednostavan ni s gledišta diplomacije, ni s gledišta unutarnje politike. Parlamentarna skupština Vijeća Europe neprijateljski je nastrojena prema Rusiji. Ona je još 10. travnja 2014. oduzela Rusiji pravo glasa do kraja godine i isključila RF iz svojih upravljačkih organa, nakon čega je Moskva privremeno obustavila svoju suradnju s ovom organizacijom. Nije čudo što je i u Rusiji odnos prema PACE-u krajnje negativan. Neki ruski političari tvrde da Rusija treba potpuno napustiti ovu organizaciju, kad joj se tamo već ne ukazuje dužno poštovanje.

Međutim, u sadašnjim uvjetima takav korak bio bi nepromišljen. "Ne treba kidati veze. PACE jest besmislena organizacija, ali ipak omogućuje svim stranama da se 'isprazne'. U ovoj fazi naših odnosa takav format je jednostavno nužan", kaže Andrej Sušencov. "Štoviše, prekid odnosa s PACE-om imao bi važan simbolički značaj. On bi pokazao da je naš sukob s EU dugoročan, da se krećemo u različitim pravcima i da postajemo strateški protivnici u 21. stoljeću."

Sudjelovanje u PACE-u važno je i zbog toga što Moskva nema tako mnogo foruma na kojima može iznijeti svoje stavove tako da se njezino mišljenje pročuje. Konačno, prema mišljenju Kosačova, u Parlamentarnim skupštinama Vijeća Europe i OESS-a ima mnogo ljudi koji su naklonjeni Rusiji, i uopće ljudi koji trezveno razmišljaju. "Oni su u današnjoj situaciji gurnuti u drugi plan, ali to uopće ne znači da ih sada ima manje ili ih uopće nema. Njih ne treba gubiti iz vida, s njima treba razgovarati, treba ih uvjeravati, tražiti nove dodirne točke i zajedničke teme", ističe zastupnik.