S kakvim se poteškoćama Krim suočio pred Novu godinu?

Međunarodni platni sistemi Visa i MasterCard zahtijevali su 26. prosinca od ruskih banaka da obustave posluživanje kartica na teritoriju Krima. ''U skladu sa sankcijama SAD-a, koje je Barack Obama uveo protiv Krima 19. prosinca 2014., Visa trenutno ne može vršiti usluge te nuditi svoje ponude na Krimu. To znači da ne možemo više podržavati emisiju i prijam kartica na Krimu, te pružati naše usluge na bankomatima'', stoji u priopćenju Visa. Potom je s istim takvim priopćenjem izašao i MasterCard.

Kijev objasnio prometnu blokadu Krima

Međutim, prema podacima Kommersanta, ruske banke bi mogle biti isključene jedino u slučaju da Visa raspoznaje da je operacija izvršena na Krimu. ''Zapravo radi se o tome da međunarodni platni sistemi ne vide mjesto izvršenja transakcije prema karticama, ako baš nije izričito naveden Krim, recimo, u nazivu poduzeća'', rekao je izvor na bankarskom tržištu. ''To znači da sistemi u većini slučajeva ne mogu blokirati ruske kartice'', izjavio je.  

Ugalj i električne energija bez predujma

Tjedan dana prije Nove godine Krim je počeo s vremena na vrijeme ostajati bez svjetla. 24. i 26. prosinca Ukrajina je bez upozorenja obustavila na nekoliko sati isporuke električne energije na poluotok. U ostalo vrijeme isporuke su bile nedovoljne za osiguranje potreba regije, a u republici su se primjenjivala privremena isključenja. 27. prosinca vlada republike morala je uvesti privremena isključenja u stambenim dijelovima poluotoka da bi smanjila potrebe.

Ukrajinska strana objasnila je zastoje s dostavljanjem električne energije time da je Krim prekoračio ranije dogovorene limite potrebe. Poluotok 80% ovisi o energetskim isporukama Ukrajine. Sam može proizvesti samo 20% potreba.

5 pitanja o Krimu Ruski vjesnik odgovara na najčešća pitanja o statusu Krima, njegovoj povijesti i stanovništvu, podsjeća na detalje procesa kojim se našao u sastavu neovisne Ukrajine i na postojeće ugovore o ruskom vojnom prisustvu na poluotoku.

Rusija je već izjavila da je spremna pružiti pomoć.

''Rusija će isporučivati električnu energiju Ukrajini, i to od 500 do 10 000 000 tona ugljena mjesečno'', izjavio je u subotu Dmitrij Kozak, zamjenik predsjednika vlade. Ugalj će se isporučivati prema povlaštenim uvjetima, prema unutarnjim ruskim cijenama.

Što se tiče električne energije, Rusija je sklopila sporazum o isporukama 9 milijardi kWh. Ukrajina zasad nije platila, no, kako je istaknuo Kozak, donesena je odluka da se isporuka izvrši ''da bi se smanjila privremena isključenja i oni problemi koji postoje''. To je bila odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dmitrij Abzalov, predsjednik Centra za strateške komunikacije, objašnjava spremnost Rusije da izađe ususret, jer je Kijev, sa svoje strnae, počeo izvršavati minske sporazume. ''Kijev je počeo ispunjavati minske sporazume u smislu da je obustavljena vatra. Isto tako, došlo je i do razmjene zatvorenika. Osim toga, Ukrajina je platila plin do kraja godine. U potpunosti je logično da je Rusija izašla ususret'', smatra Abzalov.

Sergej Pigin, direktor Fonda za energetski razvoj, smatra da se radi o političkoj odluci Rusije. Prema njegovim riječima, glavna zadaća je da se normalizira situacija s energetikom na Krimu, koji ovisi o energetici Ukrajine, koja, pak, ima deficit u proizvodnji vlastite energije.

Prometni kolaps

Ukrajina je od 27. prosinca privremeno obustavila željeznički promet s Krimom zbog sigurnosnih razloga.

''To se radi zbog toga što postoji jako visoka vjerojatnost od diverzantskih skupina... To je danas jako visoka opasnost – gotovo svaki dan negdje se događaju diverzije'', odluku ukrajinskog rukovodstva prokomentirao je Andrej Lisenko, predsjednik antitetorističke operacije (ATO).

Između poluotoka i Ukrajine vozilo je oko 10 vlakova. Sad oni idu samo do pograničnih gradova.

Putnike vlakova, koji su išli u Krim, prebacuju preko granice autobusima. Ukrajince, koji napuštaju Krim, prevoze kroz točke prijelaza na ukrajinski teritorij, izjavio je Anatolij Curkin, ministar transporta Republike Krim.

Više o situaciji u Ukrajini

Krimska željeznica trpi ogromne gubitke zbog zaustavljanja prometa preko granice s Ukrajinom, to je izjavio Andrej Karakuljkin, izvršni direktor magistrale.

Šef željeznica dodao je da se zabrana teretnog prijevoza od strane Ukrajine isto odražava na prihodima poduzeća. Prema podacima Andreja Karakuljkina, teretni promet se i prije zabrane jako smanjio te je iznosio prosječno oko 100 vagona dnevno. A sad uopće ni ne postoji prijevoz tereta.

Ostaje varijanta trajekta preko Kerčenskog tjesnaca, koji povezuje poluotok s kopnenim dijelom Rusije. No zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ni trajekti privremeno ne voze. Sve to dovodi do toga da vozači automobila, prema stanju od 29. prosinca, moraju čekati u redovima po 15 sati.