Bez oštre reakcije na vanblokovski status Ukrajine

Odluka o ukidanju vanblokovskog statusa Ukrajine, koja je formalno usvojena 23. prosinca, i ulazak te zemlje u NATO predstavljaju dvije sasvim različite stvari, iako ukrajinski političari ovaj zakon promatraju kao pripremu za taj korak. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavel Klimkin je odluku Rade nazvao "izborom u interesu slobode i sigurnosti".

Međutim, Moskva ima drugačiji stav. Ukrajinske vlasti, prema riječima ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, samo "stvaraju iluziju da se putem usvajanja takvih zakona može riješiti duboka unutardržavna kriza u Ukrajini".

Ruski stručnjaci ukazuju na propagandni predznak takve odluke. "Ukidanje vanblokovskog statusa je simbol, tu ne treba tražiti pragmatizam. Kijev je javno odbacio Rusiju i učinio korak prema Zapadu", izjavio je za Ruski vjesnik politolog, docent Ruskog državnog humanitarnog sveučilišta (RGGU) Sergej Markedonov. Po njegovom mišljenju, posljedice takve odluke će prije biti negativne. I s unutarnjopolitičke i s vanjskopolitičke točke gledišta.

Zašto je Rusija protiv ulaska Ukrajine u NATO? Rusku politiku u Ukrajini lako je objasniti pomoću jedne imaginarne analogije. Zamislimo da se prije 23 godine nije raspao SSSR, nego SAD i da su se uslijed toga obalne i granične države Washington, Kalifornija, Arizona, Novi Meksiko, Texas, Florida i Georgia odvojile od SAD-a...

Tako, prema riječima Markedonova, odustajanje od vanblokovskog statusa predstavlja još jedan korak Ukrajine u pravcu izgradnje države na temelju "zapadnoukrajinskog identiteta", što će još više zaoštriti konflikt između Kijeva i dobrovoljačkih snaga u Donbasu, a također i zakomplicirati odnose između središnje vlasti i svih regija na jugoistoku Ukrajine u kojima se govori ruski.

S vanjskopolitičke točke gledišta, ukidanje vanblokovskog statusa je zbrisalo ranije važeća pravila "ukrajinske" igre između Zapada i Rusije (unutar koje je Ukrajina tretirana kao "ničija zemlja"). I predstavlja, prema riječima predsjednika Odbora Državne Dume za pitanja Zajednice neovisnih država Leonida Sluckog, "izazov upućen Rusiji", koji će "dodatno usijati atmosferu u rusko-ukrajinskim odnosima". A ruski premijer Dmitrij Medvedev je pritom izjavio da usvajanje zakona od strane Rade u suštini predstavlja prijavu za članstvo u NATO-u i da Ukrajinu pretvara u potencijalnog vojnog neprijatelja Rusije.

Kremlj se zadržao na oštrim izjavama

Međutim, Moskva neće ići dalje od retorike (pa čak i oštre). Ona ima nekoliko razloga za suzdržanost. Kao prvo, Kremlj razumije da "eskalacija može izazvati veće probleme, i to ne samo u ruskoj ekonomiji. Kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbaev i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko jasno su pokazali da u tom slučaju Rusiji neće pružiti podršku. Ako Moskva krene u eskalaciju, izgubit će i potporu Europske unije, a, možda, čak i Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), i ostat će usamljena", izjavio je za Ruski vjesnik zamjenik ravnatelja Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja Znanstvenoistraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" (NIU VŠE) Dmitrij Suslov. Kao drugo, ukidanje vanblokovskog statusa i učestale izjave ukrajinskih političara o ulasku u NATO ne znače da Ukrajina može postati članica NATO-a. "Nije dovoljno da Ukrajina to želi. I sam NATO bi trebao željeti primiti Ukrajinu. A Savez zasad ne pokazuje spremnost na  revidiranje vlastitih proceduralnih pravila i primanje zemlje koja ima očite probleme sa susjedima i s teritorijalnim integritetom", smatra Sergej Markedonov.

Sjevernoatlantski savez je podržao ukidanje vanblokovskog statusa Ukrajine, jer se na taj način "potvrđuje taktička pobjeda Zapada i drastično smanjuje vjerojatnost povratka Ukrajine u integracijski prostor Rusije", izjavio je Dmitrij Suslov. Poljski ministar obrane Tomasz Siemoniak je odluku o ukidanju vanblokovskog statusa nazvao "prvim korakom Ukrajine prema ulasku u NATO". Međutim, njegove riječi ne izražavaju stavove Europske unije.

Više o situaciji u Ukrajini

Poljska priželjkuje ulazak Ukrajine u NATO, smatra docent NIU VŠE Dmitrij Oficerov-Belski, jer će aktualizacija ukrajinskog pitanja i pojavljivanje bilo kakvih ozbiljnih zadataka u tom pravcu Poljskoj dati međunarodni značaj. Međutim, odluka o ovom pitanju ne ovisi o Poljskoj i njezinom ministru obrane. "Izjavu Siemoniaka ne treba shvaćati ozbiljno. Ako ništa drugo, barem zbog toga što pitanje ne ovisi o njemu i, čak i ako se postavi u budućnosti, o njemu će odlučivati nova generacija zapadnih političara i, naravno, ne poljskih", rekao je dopisniku Ruskog vjesnika Oficerov-Belski.

Odluku o članstvu Ukrajine u NATO-u donosit će zemlje kao što je Njemačka, a ministar vanjskih poslova ove zemlje Frank-Walter Steinmeier je već izjavio da u doglednoj budućnosti Ukrajina neće biti dio NATO-a.

NATO-u sasvim odgovara sadašnja situacija "beskonačnog puta" Ukrajine u Savez (analogna s putem Turske u EU). Zato "teško da će Ukrajina dobiti status saveznika izvan zone NATO-a, pa čak i da će u nekoj perspektivi dobiti Akcijski plan za članstvo. Postoji mogućnost da će biti dogovoren neki oblik ojačanog partnerstva", tvrdi Dmitrij Suslov.

S obzirom da čak ni u srednjoročnoj perspektivi nema realnih šansi da Ukrajina uđe u NATO, stručnjaci smatraju da nema potrebe da Rusija planira oštrije reakcije.