Kako žive Romi u Rusiji

U Rusiji živi oko 20 romskih etničkih skupina. Ima ih u europskom dijelu Rusije, u Sibiru i na Kavkazu. Prema riječima Nadežde Demetr, predsjednice Federalne nacionalnokulturne autonomije ruskih Roma, većina (oko 25%) živi u Stavropoljskom i Krasnodarskom Kraju i u Rostovskoj oblasti (jug Rusije). Od 1956., kada je izdan (i proveden u djelo) ukaz "O uključivanju Roma nomada u društveno koristan rad" ruski Romi više ne žive nomadskim životom. Uvjetnim nomadima mogu se smatrati samo oni Romi koji u potrazi za poslom i zaradom dolaze iz Zakarpatja i Uzbekistana, ili iz bivših sovjetskih republika.

Unaprijed krivi za prijestupe

Rusi se prema Romima odnose suzdržano i oprezno. Prema anketi Levada centra provedenoj 2005., 20% ispitanika je priznalo da prema Romima osjeća nepovjerenje i strah, a 31% ima otvoreno neprijateljski stav. Prema podacima iz 2013., 32% anketiranih smatra kako bi bilo poželjno da u Rusiji bude manje Roma, a u srpnju 2014. postotak ispitanika koji zastupaju ovakav stav smanjio se na 23%, ali je i dalje visok.

Tome umnogome doprinosi uvriježeno negativno društveno mišljenje o Romima. Oleg Viktorov iz Ivanova, administrativnog centra Ivanovske oblasti, kaže da se ne pribojava Roma, ali da mu susret s njima nije ugodan. "Romi ne znaju za granicu između zakona i kriminala. Prije nekoliko godina sam poželio pomoći jednoj djevojčici Romkinji. Iako sam žurio na vlak, zastao sam i djevojčici dao nešto novca. Njezina majka mi se htjela zahvaliti, pa je predložila da mi 'prorekne budućnost' i 'sačuva me od svake nesreće'. Za to sam joj dao još dosta novca. Nitko me nije hipnotizirao. Romkinja je jednostavno dobro poznavala psihologiju", zaključuje naš sugovornik. "U Ivanovu su Romi, uglavnom žene i djeca, posljednjih 15-ak godina prosjačili na jedinoj gradskoj željezničkoj postaji. Prema riječima stanovnika Ivanova, sada se situacija donekle promijenila - Romi su počeli prodavati alat i različite sitnice. Građani ne mijenjaju svoj stav: "Pokušavamo ih zaobilaziti, jer ako ih ne diramo, ni oni neće dirati nas", objašnjava Viktorov.

U Rusiji su se događali i mnogo ozbiljniji incidenti vezani uz Rome. Na primjer, u jednom sibirskom gradiću u Novosibirskoj oblasti Rome su osumnjičili za trgovinu narkoticima, pa su mještani zapalili nekoliko kuća romskih obitelji. Odličan poznavatelj romske kulture, etnograf Nikolaj Besonov smatra da je mišljenje o Ciganima kao prijestupnicima pretjerano. "U proljeće ove godine jedan federalni medij je objavio 'neslužbenu' informaciju da u Rusiji Romi čine 15% svih zatvorenika muškog spola i do 60% zatvorenica", kaže etnograf Nikolaj Besonov. "Međutim, ako ukupan broj zatvorenika usporedimo s navedenim postotkom Roma, proizlazi da u zatvorima ima više odraslih Roma nego u cijeloj Rusiji."

Ruski Romi smatraju da je obitelj sretna onoliko koliko je u njoj djece. Izvor: RIA Novosti

U Federalnoj službi za izvršenje kaznenih sankcija kažu da ne vode statistiku o nacionalnoj pripadnosti zatvorenika, ali da su, u svakom slučaju, 15% i 60% previsoki postoci.

Problem visoke stope prijestupništva među romskim stanovništvom ipak postoji. Najčešće je riječ o krađama i trgovini narkoticima. "Među Romima procentualno ima više narkodilera nego među Rusima, ali oni opskrbljuju svega 5% tržišta narkotika", dodaje Besonov.

Prema njegovom mišljenju, postoje dva velika problema: ukorijenjena negativna slika o Romima u nacionalnoj svijesti Rusa, i nepostojanje želje samih Roma da po tom pitanju nešto promjene. "Romi bi se morali prestati ponašati kao nekakva konspirativna grupa, a mediji ih ne bi smjeli negativno etiketirati."

Kako do posla i kriške kruha?

U Staljinovo vrijeme Rome su slali u Sibir, priča Besonov, i zato su Romi nomadi počeli kriti svoju etničku pripadnost. "Tako je nastala takozvana 'romska inteligencija': mnogo visokoobrazovanih ljudi, cijele obitelji liječnika ili inženjera, a u društvenoj svijesti oni kao da ne postoje. Uzeli su tradicionalna ruska prezimena i počeli živjeti kao Rusi, pažljivo skrivajući svoje porijeklo", priča etnograf. "Međutim, današnji Romi i dalje nisu dovoljno obrazovani. Na primjer, Romi-kalderari, podrijetlom iz Rumunjske, u Rusiji žive vrlo izolirano. U njihovoj sredini rijetko tko završi i osnovnu školu. Zato je postotak obrazovanih ljudi među Romima daleko manji nego među Rusima."

Federalna nacionalnokulturna autonomija ruskih Roma je od predsjednika Putina dobila nepovratna novčana sredstva za realizaciju projekta "Obrazovanje kao način uključivanja Roma u rusko društvo".

Kommunalke – propali sovjetski ideal stanovanja koji je još uvijek živ

Prema podacima kojima raspolaže etnograf Nikolaj Besonov, Romi vrlo teško dobivaju čak i slabo plaćene poslove. "Zato se neprestano suočavaju s pitanjem kako prehraniti brojnu obitelj. Rješavaju ga na različite načine. Mnogi za život zarađuju baveći se trgovinom na malo, prodajom starog željeza i drugih sekundarnih sirovina ili radeći fizičke poslove za nadnicu. Žene često zarađuju gatanjem", objašnjava Nikolaj Besonov.

U Rusiji, kao i u drugim zemljama, Romi brakove sklapaju uglavnom jedni s drugima, a velika svadba je nezaobilazna. Romi smatraju da je obitelj sretna onoliko koliko je u njoj djece. Roditelji moraju dati sve od sebe da prehrane brojno potomstvo. Besonov nam je ispričao slučaj jedne romske obitelji: kako bi sin mogao završiti fakultet, njegov otac se dosjetio da tobože renovira kuću, pa je čak skinuo i krov. Na pitanja radoznalih susjeda kada će se student oženiti, otac je širio ruke i odgovarao da ne može uvesti mladu u kuću bez krova. Ako bi se oženio, mladić ne bi mogao nastaviti studij."

Po mišljenju Besonova, rješavanju problema romske nacionalne manjine u Rusiji mora se pristupiti kompleksno: nužna je fleksibilna socijalna politika države koja će pomoći siromašnim romskim obiteljima, školovanje romske djece i formiranje pozitivnijeg odnosa većine građana Rusije prema njima.

Stručnjaci ipak smatraju da će se, i uz ispunjenje svih navedenih uvjeta, odnos ruskog društva prema Romima promijeniti nabolje tek za 20 do 30 godina.