Rusija priprema Centralnu Aziju za odlazak Amerikanaca

Tijekom pregovora u Taškentu predsjednici Rusije i Uzbekistana Vladimir Putin i Islam Karimov riješili su financijske nesuglasice koje među zemljama postoje još od 1990-ih. Rusija je Uzbekistanu otpisala dug u iznosu od 865 milijuna dolara, koji je nastao kada je ova zemlja napustila zonu rublja, a nastavila je pod povoljnim uvjetima nabavljati rusku robu i tehniku. Također je dogovorena količina ruskih investicija u naftni sektor Uzbekistana. Tvrtka Lukoil će, između ostalog, do 2039. u energetske projekte uložiti oko 5 milijardi dolara. Putin i Karimov su se dogovorili o povećanju prodaje ruskog oružja Taškentu, kao i o tome da Rusija u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAES) isposluje osnivanje zone slobodne trgovine (ZST) s Uzbekistanom.

Prema procjeni stručnjaka, "ekonomski dio" susreta je vrlo povoljan za Uzbekistan, prema kojem je Rusija pokazala izuzetno "razumijevanje". S druge strane, Taškent je obećao razmotriti mogućnost povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, što je u uvjetima sukoba sa Zapadom za Moskvu veoma značajno. Popustljivost Kremlja što se tiče financijskih pitanja stručnjaci objašnjavaju željom Rusije da ojača odnose s partnerima u uvjetima intenziviranja polarizacije unutar međunarodne zajednice.

Afganistanska prijetnja vodi zbližavanju Moskve i Taškenta

Predsjednici su posebnu pozornost posvetili situaciji u Afganistanu. Vladimir Putin izjavio je da u svjetlu osiguravanja stabilnosti u Centralnoj Aziji suradnja između Rusije i Uzbekistana danas postaje izuzetno značajna. Prijetnje od strane Afganistana odavno uznemiravaju Islama Karimova i on je ovu temu već detaljno razmotrio s drugim čelnicima zemalja u regiji - s predsjednikom Kazahstana Nursultanom Nazarbaevom i predsjednikom CK KP Kine Xi Jinpingom.

"Indikativno je da su se zbog afganistanskog problema i Putin i Karimov obratili Šangajskoj organizaciji za suradnju (ŠOS). To, istina, nije vojna organizacija, ali upravo u Taškentu se nalazi sjedište Regionalne antiterorističke strukture (RATS) ŠOS-a ", izjavio je za Ruski vjesnik  stručnjak za pitanja Centralne Azije i Srednjeg Istoka Aleksandar Knjazev. Po njegovom mišljenju, suradnju između Moskve i Taškenta na području sprečavanja prijetnji od stane Afganistana treba promatrati prije svega u kontekstu borbe protiv terorizma.

Zbog čega su Rusiji potrebni Iskanderi-M na granici s Kazahstanom? Prema mišljenju stručnjaka, raketni sustavi Iskander-M omogućuju da se sačuvaju nekadašnje sovjetske republike od mogućih prijetnji iz Središnje Azije.

"Nema ničeg neobičnog u činjenici da su Putin i Karimov brzo utvrdili glavni pravac rusko-uzbekistanskog partnerstva. Vojnotehnička suradnja između Moskve i Taškenta uvijek je zauzimala posebno mjesto u odnosima između dvije države. Naime, vojska i druge oružane strukture Uzbekistana nikada nisu podlegle iskušenju da prijeđu na standarde NATO-a i uvijek su se radije odlučivali za sovjetsko, kasnije rusko, naoružanje. Obje strane su uvijek, čak i u razdobljima neznatnog zahlađenja odnosa, povezivala pitanja sigurnosti koja se odnose na prijetnju od strane Afganistana", izjavio je Knjazev za Ruski vjesnik.

Direktor Analitičkog centra Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO) Andrej Knjazev smatra da je plodotvornost susreta između Vladimira Putina i Islama Karimova uvjetovana jasnim sagledavanjem prijetnji koje dolaze iz Afganistana i za RF i za Uzbekistan. "Među ove prijetnje predsjednici su ubrojali terorizam i ilegalnu trgovinu narkoticima. Islam Kadirov je čak izjavio da se pribojava kako bi se u Afganistanu mogla ponoviti situacija iz Iraka. Očigledno je mislio na pojavu terorističke organizacije 'Islamska država'. U tom kontekstu oba lidera su skrenula pozornost na povezanost ekstremističkih grupacija u Afganistanu s jedne i u Iraku i Siriji s druge strane. Kako bi se suprotstavili ovim prijetnjama, Moskva i Taškent planiraju proširiti svoju vojnotehničku suradnju", izjavio je za Ruski vjesnik Andrej Kazancev.

Kazancev je također skrenuo pozornost na to da u izbornom ciklusu, za koji se priprema Uzbekistan, Karimovu odgovara imati potporu Moskve. "Unatoč pričama o tome da bi lider Uzbekistana zbog starosti mogao objaviti ime nasljednika, kao i tome da je za predaju vlasti potrebno razumijevanje ili bar neutralnost Moskve, ne zvuče vjerojatno, blagonaklonost Rusije ni u kom slučaju ne može naškoditi", smatra Kazancev. Po njegovom mišljenju, odluka Taškenta da odnose s Euroazijskom ekonomskom unijom ograniči na osnivanje Slobodne gospodarske zone je u određenoj mjeri razočaravajuća. "Međutim, treba imati u vidu da se pitanje stupanja Uzbekistana u EAEU u principu ne može lako riješiti, jer se kosi s temeljnim principima politike Islama Karimova, koja ističe težnju k neovisnosti i samostalnosti u unutarnjoj i vanjskoj sferi", objašnjava Kazancev.