Koji su pravi razlozi Putinovog odlaska u Berlin?

Berlinski susret lidera Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske 19. listopada od samog početka nije obećavao neki veći napredak. Rusija i Ukrajina su jedna drugu optuživale za neispunjavanje sporazuma iz Minska, a Kremlj je tek uoči susreta priopćio da će Vladimir Putin ipak u njemu sudjelovati. Prije toga je predsjednik Rusije izrazio sumnju u svrsishodnost pregovora.

Službeni Kijev je također bio skeptično nastrojen: prije početka susreta Konstantin Jelisejev, zamjenik šefa kabineta predsjednika Porošenka, izjavio je da su šanse za napredak male. "Ne treba očekivati ​​da će se dogoditi neko čudo", rekao je Jelisejev.

Zasad nema izlaza iz slijepe ulice u Donbasu

Čudo se zaista nije dogodilo. Nakon petosatnog razgovora nije potpisan nikakav dokument. Strane su samo izjavile da će tijekom mjeseca biti pripremljena nova "mapa puta" za rješavanje situacije u Donbasu.

Americi ne treba rat protiv Rusije, nego "proglašenje pobjednika"

Sudionici susreta su dali umjereno pozitivne ocjene njegovih rezultata. Primjerice, Putin je istaknuo privrženost svih lidera sporazumu iz Minska, a Porošenko je naglasio da "normandijski format" nema alternativu. Pa ipak, stručnjaci smatraju da u suštinskim neslaganjima Moskve i Kijeva nije bilo nikakvih promjena.

"Rusija i dalje ima zategnute odnose s Ukrajinom. Moskva bi vjerojatno odustala od tog susreta da se radilo samo o dijalogu s Kijevom", smatra Sergej Karaganov, dekan Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije. Karaganov je uvjeren da Porošenko ne može i ne želi ispuniti dio sporazuma iz Minska koji se tiče održavanja izbora u Donbasu i amnestije za "separatiste".

Timofej Bordačov, programski direktor Međunarodnog debatnog kluba "Valdaj", slaže se s Karaganovom da Ukrajina nije raspoložena za dijalog. "Ukrajinska strana otvoreno izjavljuje da čeka dolazak novog predsjednika u Bijelu kuću i očekuje da će to biti Hillary Clinton, što će im omogućiti da opet pređu na konfrontacijski scenarij", rekao je Bordačov za RBTH Hrvatska.

Podrška Merkel, pomirenje s Hollandeom

Stručnjaci su uvjereni da Putin nije otputovao u Berlin da bi porazgovarao s ukrajinskim kolegom. "Cilj tog susreta nije bio razgovor s Porošenkom nego s Europljanima, i to po mnogim pitanjima koja se ne tiču ​​samo Ukrajine, već i odnosa Rusije i Europe, i Sirije", ističe politolog Sergej Mihejev.

Putin: Za situaciju u Siriji odgovorna je prije svega Amerika

Ukrajinski politolog Mihail Pogrebinski u emisiji radio programa Kommersant FM iznio je mišljenje da je jedan od ciljeva Putinovog posjeta Berlinu pružanje potpore njemačkoj kancelarki koja je organizirala susret. "Putin je odlučio ne dovoditi Merkel u neugodnu situaciju u kojoj bi se našla da joj pokušaj organizacije susreta nije uspio. Očito mu nešto [od Merkel] treba", istaknuo je Pogrebinski.

Sergej Mihejev smatra da je to uvjetovano značajem koji Njemačka ima za Rusiju. "Njemačka je najutjecajnija zemlja Europske unije u ekonomskom smislu. Rusija s njom ima veliki promet robe. Zbog toga je važno podržavati odnose i ne kvariti ih bez potrebe", kaže Mihejev.

Po njegovom mišljenju, Putinu je bilo važno i porazgovarati s Hollandeom, s obzirom na to da je ruski predsjednik prošlog tjedna odustao od posjeta Francuskoj. "Sastanak 'normandijske četvorke' dobar je povod da se Putin i Hollande sastanu, da ublaže nesporazum koji postoji među njima", smatra Mihejev.

Sirijsko pitanje

Po završetku susreta s Porošenkom, čelnici Rusije, Njemačke i Francuske nastavili su razgovor utroje. Njemačka kancelarka i francuski predsjednik ponovno su osudili bombardiranje Alepa od strane ruske i sirijske avijacije i nisu isključili mogućnost uvođenja novih sankcija Rusiji. Rusija je, sa svoje strane, objavila nastavak humanitarne pauze u Alepu i pozvala Zapad da razgraniči teroriste i opoziciju.

Sergej Karaganov je skeptičan u pogledu perspektive dijaloga o Siriji s europskim čelnicima, ali pozitivno ocjenjuje samu činjenicu da je razgovor održan. "Francuska i Njemačka nemaju stvarne poluge pomoću kojih bi mogle utjecati na situaciju u Siriji, jer tamo ključnu ulogu Zapada igra SAD. Ali mogu razgovarati o tome - zašto ne? Ne treba propuštati šansu i odbijati dijalog", rekao je stručnjak za RBTH Hrvatska.

"Špijun koji se nije uspio predati": 7 Putinovih šala