Ruska mafija ustupila mjesto srednjeazijskoj

Popularna ruska serija "Brigada". Izvor: Kinopoisk

Popularna ruska serija "Brigada". Izvor: Kinopoisk

Kriminalni ratovi 90-ih godina pripadaju prošlosti, ali raste opasnost od etničkih grupa.

Procvat ruske mafije dogodio se devedesetih, potom su kriminalne zajednice, nakon što je država ojačala, prestale postojati. Dio mafije je pozatvaran ili uništen, a ostali su uspjeli legalizirati kapital te otići od kriminala. U suvremenoj Rusiji najveću opasnost predstavljaju mlade etničke grupe, koje kontroliraju ulični kriminal i trgovinu drogom.

Riječ ''mafija'' Rusi asociraju s 90-im, epohom naglog prijelaza na tržišnu ekonomiju, kad je organizirani kriminal dostignuo neviđeni razmah. Upravo su tad kriminalci imali mogućnost da legaliziraju kapital, a ispred njih otvorena su vrata na mjesta u vlastima (zbog sve veće korumpiranosti elita).

Značajno je rašireno polje djelatnosti: reket, prostitucija, biznis s hotelima i kockarnicama, trgovina drogom.


Opake devedesete

Uz već postojeću lopovsku zajednicu, u devedesetima je nastalo mnoštvo novih grupa, od kojih puno njih nije priznavalo postojeće tradicije te su djelovali bez principa.

Popularna ruska serija "Bumer". Izvor: Kinopoisk

Bande su se često osnivale teritorijalno. Recimo, jedna od najutjecajnijih grupa 90-ih godina bili su ''solncevska'' i ''orehovska'', koje su nastale u moskovskim gradskim rajonima Solncevo i Orehovo. Pritom se one nisu ograničavale samo na svoje ''rodna'' naselja: ''solncevska'' je na svojem vrhuncu kontrolirala desetak poduzeća i hotela u Moskvi i Podmoskovlju, a imala je svoje interese i u drugim gradovima – Arhangelsku, Murmansku, Toljattiju, čak i u inozemstvu. Prema informacijama stranice Kriminalni svijet, već je 1995. bilo registrirano više od 120 banaka i firmi. Do 1997. lideri ''solncevske'' imali su 250 boraca, koji su bili spremni s oružjem u rukama braniti interese svoje organizirane kriminalne grupe. Postojale su utjecajne grupe i izvan Moskve: ''tambovska'' u Sankt-Peterbergu, ''volgovska'' u Toljattiju, ''slonovska'' u Rjazanju.

Između banda vodila se borba za sfere utjecaja, koja je dovodila do mnogobrojnih kriminalnih ratova. Na stotinu bandita je poginulo, ali uvijek je bilo novih članova: tih godina kriminalci su postajali mnogi bivši vojnici i policajci, sportaši i jednostavno mladi ljudi jake fizičke konstitucije.

Gangsterska moda u Rusiji: „što skuplje, to bolje“
Nadimci ruskih gangstera, kao što su Japončik i Djed Hasan, poznati su po čitavom svijetu, a ruska mafija nalazi se na prvom mjestu od svjetskih mafija, prema rejtingu londonskih novina Daily News i španjolskih El Diario. Ruska mafija ima svoj prepoznatljivi stil, to nije samo smiješna moda jednog pojedinog sloja društva, već nacionalni trend koji je popularan i voljen u čitavoj državi.

U devedestim su kriminalne grupe postale masovne, ali elitu kriminalnog svijeta i dalje su činili ''lopovi po zakonu''. Taj je privilegirani sloj kriminalne zajednice nastao još 30-ih. Svaki od ''lopova'' imao je gotovo neograničenu vlast – pravo da rješava sporove između kriminalaca, drži ''vreću'' (kriminalnu kasu), ali su za svoj ugled morali platiti asketskim načinom života: nisu imali pravo na vlasništvo, nisu radili, nisu surađivali s vlastima.

Neki od ''lopova po zakonu'' bili su poznati daleko izvan granica bivšeg SSSR-a kao što je bio, recimo, Aslan Usojan po nadimku Djed Hasan. Kad je ubijen 2013., The Washington Post je pisao o ubijenom kao o Donu Corleonu. 75-godišnji Djed Hasan, došljak iz Tbilisija, zaista je bio patrijarh kriminalnog svijeta, čija je smrt bila svjetski događaj.

Vjačeslav Ivanjkov po nadimku Japončik još je jedna legendarna figura iz prijašnjih godina, koja je jako poznata na Zapadu. Utjecaj Ivanjkova proširio se na poslovne krugove SAD-a, kamo je otišao iz Rusije početkom 90-ih te je, prema informacijama zapadnog tiska, postao šef ''ruske mafije'' u New Yorku. Ivanjkova je 1995. uhitio FBI te je proveo deset godina u američkom zatvoru. Nakon što se vratio u Rusiju, Ivanjkov je surađivao s Djedom Hasanom te, kao i ovaj, umro nasilnom smrti 2009.

Međutim, nije takva sudbina čekala sve sudionike događaja iz 90-ih. Mnogi od njih su danas uvaženi poduzetnici koji nemaju nikakvog problema sa zakonom.

 

Što se danas događa

Kaos 90-ih pripada prošlosti, ''lopovi po zakonu'' postali su puno manje primijetne figure, iako se ne može govoriti o potpunom uništenju banditskih autoriteta. Situacija u Rusiji trenutno je prilično stabilna: u kriminalnom svijetu lideri su i dalje pristaše Djeda Hasana, koji su u potpunosti lojalni vlastima i koji surađuju s njima.

Popularna ruska serija "Brigada". Izvor: Kinopoisk

U intervjuu za novine Kommersant Vladimir Zinovjev, voditelj Moskovskog kriminalnog odsjeka, pojašnjava: ''Lideri kriminalnog miljea 90-ih više nisu mladi ljudi. Većina od njih odavno su legalizirali kapital. Nikako im ne bi koristio povratak devedesetima''. Što se tiče ''teritorijalnih'' banditskih grupa kao što su ''solncevska'' ili ''orehovska'', Zinovjev je uvjeren da su one uništene: netko je poginuo tijekom međusobnih razmirica, netko sjedi u zatvoru, za nekim je propisana međunarodna tjeralica te se skriva u inozemstvu.

Ruska šansona kao glazba s one strane zakona
Radio Rusije pušta emisiju „Kalina Krasnaja“, koja je jako teško zamisliva u bilo kojem drugom masmediju. U njoj se izmjenjuju pisma zatvorenika s pjesmama. To su posebne pjesme, mogu šokirati slušatelja koji ih prvi put sluša. Glavna tema takvih pjesama je zatvorski život, pokajanje, ljubav. Melodije i ritam su užasno slični. To je poseban stil koji se naziva ruska šansona.

Prema riječima Zinovjeva, za stanovnike su sad kudikamo opasnije etničke grupe, koje osnivaju ilegalni imigranti, prije svega iz Srednje Azije. Za razliku od ''lopova'' stare škore, oni nemaju nikakav moralni kodeks, djeluju bez principa, nemaju zajedničko vodstvo. Specijaliziraju se uglavnom na uličnom kriminalu. Prema statistici, više od polovine počinjenih krađa, razbojništva, silovanja u Moskni otpada na njih. Česti su slučajevi razbojničkog napada na skladišta, imigranti tamo rade kao utovarivači, spremači te ''usmjeravaju'' svoje zemljake-kriminalce na vrijednosti koje se tamo nalaze. Ne ustručavaju se baviti ni trgovinom droga: značajan udio prometa afganistanskog heroina u Rusiju ostvaraju imigranti iz Tadžikistana te Cigani. Osim imigranata iz Srednje Azije, tradicionalnu aktivnosti u kriminalnom miljeu imaju i imigranti iz država s Kavkaza. Tu informaciju Zinovjeva potvrdio je za Ruski vjesnik i Andrej Galiakberov, šef press-službe MUP-a Rusije za Moskvu.

Etnički kriminal opasan je zbog svoje ''transgraničnosti'', grupe stižu, čine niz kriminalnih djela te se vraćaju u države odakle su došli. Aleksej Malinovskij, voditelj katedre za kriminalno pravo i kriminalistiku na MGIMO-u, ovako komentira za Ruski vjesnik: ''Etnički kriminalni klanovi često djeluju na teritoriju nekoliko država. Upravo da bi to spriječila, Rusija se od 2004. priključila Konvenciji UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala''.