Putin obećao da će se suprotstaviti vanjskom pritisku
Izvor: Mihail Metsel/TASS
Ruski predsjednik je 4. prosinca istupio s godišnjim obraćanjem Federalnoj skupštini. Govorio je o krizi u odnosima sa Zapadom, o ekonomskoj politici u uvjetima sankcija i o tome kako Moskva vidi uzroke sukoba u Ukrajini. Ruski vjesnik donosi čitateljima teze nastupa ruskog lidera.
O Krimu
Upravo se u Krimu, u Hersonesu, krstio knez Vladimir, koji je potom krstio čitavu Rusiju. Zbog toga se tamo nalazi ''duhovni izvor nastanka raznovrsne, no monolitne ruske nacije i ruske države''.
''Za Rusiju Krim, drevni Korsunj, Hersones, Sevastopolj imaju ogromno civilizacijsko i sveto značenje, isto ono koje ima Hramska gora za Muslimane i Židove. Tako ćemo se i odnositi od sada prema tome'', rekao je šef države.
O Ukrajini i poziciji Zapada
''Sad se ne treba baviti politikanstvom, ne treba širiti isprazna, javna obećanja, nego pružiti pomoć ukrajinskoj ekonomiji, naravno, pod vidom reformi'', rekao je Putin.
Moskva se ne želi podčinjavati pritisku Zapada u situaciji o Ukrajini, izjavio je predsjednik. Istaknuo je da ''imamo pravo postaviti si pitanje zbog čega je nastala ta čitava tragedija u Ukrajini. Zar nije bilo moguće unutar prava i legitimnih procesa izgladiti pitanja, čak sporna pitanja tijekom dijaloga?''.
''No sad nas svom snagom nastoje uvjeriti da to i jest pismena, uzvišena politika kojoj se moramo nepromišljeno i slijepo podčinjavati. To se neće dogoditi'', rekao je Putin.
 |
| Rusija čini EU ovisnom o Turskoj
Putin i Erdoğan su smislili novu varijantu Južnog toka, a Europska unija će dobiti novu državu kroz koju će prolaziti plin, ambiciozniju i moćniju od Ukrajine. |
O odnosima sa SAD-om
SAD uvijek izravno ili iza kulisa utječe na odnose Rusije sa susjedima, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
''Nisam slučajno spomenuo naše američke prijatelje, jer oni izravno ili iza kulisa uvijek utječu na naše odnose sa susjedima. Ponekad čak ni ne znaš s kim trebaš razgovarati: s vladama nekih država ili izravno s njihovim američkim pokroviteljima'', rekao je predsjednik.
Ruski lider ponovno podsjeća na sistem dvostrukih standarda, u kojem se prisjećaju određenih stavaka međunarodnog prava samo kad im to odgovara.
„Shvaćajući ulogu i značaj međunarodnog prava, o kojem tako mnogo govorimo, potrebno je da se ono ne prilagođava nečijim prolaznim interesima u suprotnosti s osnovnim principima i zdravim razumom, kao da se smatra da su svi okolo neobrazovani ljudi koji ne znaju čitati i pisati“, istaknuo je Putin.
O suzbijanju Rusije
Dotaknuvši se teme sankcija, Putin je rekao da politika suzbijanja Rusije nije povezana s ukrajinskim događajima te da ona već traje puno godina.
„Vrlo dobro se sjećamo tko je i na koji način tada sasvim otvoreno podržavao separazitam kod nas, pa čak i stvarni terorizam, i ubojice kojima su ruke bile krvave do lakata nazivao pobunjenicima i primao ih na visokoj državnoj razini.“
„Usprkos našoj krajnjoj otvorenosti, usprkos tome što smo naše dojučerašnje neprijatelje prihvaćali kao bliske prijatelje i gotovo kao saveznike, bilo je apsolutno očigledno da separatizam u Rusiji ima podršku iz inozemstva, i medijsku, i političku, i financijsku, i obavještajnu“, izjavio je predsjednik Rusije.
„Nije bilo nikakve sumnje da bi nas sa zadovoljstvom pustili da krenemo putem jugoslavenskog scenarija raspada i razdvajanja sa svim tragičnim posljedicama koje otamo proizlaze... Ali to se nije dogodilo. To nismo dopustili“, dodao je Putin.
O utrci u naoružanju
''Nastavlja se uporan rad na stvaranju globalnog sistema proturaketne obrane SAD-a, uključujući i u Europi. To nije samo prijetnja za sigurnost Rusije, nego i za čitav svijet, upravo zbog tog mogućeg kršenja same strateške ravnoteže... Neću sad ići u detalje, reći ću samo jedno... Ne namjeravamo se uvlačiti u skupu utrku u naoružanju, ali ćemo pritom pouzdano osigurati obrambenu sposobnost naše (države) u svim uvjetima'', rekao je Putin.
O sankcijama
''Mi sami nikad nećemo ići putem samoizolacije, ksenofobije, sumnjičavosti, traženja neprijatelja. To su sve znakovi slabosti, a mi smo jaki i uvjereni u sebe. Naš cilj je steći što je moguće više ravnopravnih partnera kako na Zapadu, tako i na Istoku'', rekao je Putin.
''Rusija će biti otvorena za svijet, suradnju, za privlačenje inozemnih investicija, za realiziranje zajedničkih projekata'', rekao je Putin.
''Vidimo kako se naglo posljednjih desetljeća razvija azijsko-tihoocenska regija. Rusija, kao tihoocenska država, svestrano će koristiti taj ogroman potencijal'', rekao je ruski predsjednik.
Predsjednik je istaknuo da Rusija ni u kojem slučaju ne namjerava prekidati svoje odnose s Europom i SAD-om. ''Pritom će obnavljati i širiti tradicionalne veze s Južnom Amerikom, nastaviti suradnju s Afrikom te državama Bliskog istoka'', dodao je predsjednik.
O ekonomskoj liberalizaciji
Putin je u svojem obraćanju Federalnoj skupštini 4. prosinca 2014. predložio da se utvrdi i tijekom četiri godine ne odstupa od aktualnog poreskog sistema, kako se poduzetnici ne bi pribojavali neugodnih iznenađenja od strane države.
I predsjednik RF je obećao da će realizirati potpunu amnestiju kapitala iz offshore zona pod uvjetom da se kapital vrati u Rusiju.
Predsjednik se posebno zadržao na temi borbe protiv birokracije i najavio da će u Rusiji ubrzo biti poduzete mjere u cilju sprečavanja pretjerane kontrole nad poslovanjem. „Vlada bi u 2015. trebala donijeti sve potrebne odluke za prelazak na takav sistem“, rekao je predsjednik.
Vodeće ruske banke trebale bi dobiti kapital iz Fonda nacionalnog blagostanja za kreditiranje investitora u realnom sektoru privrede. „Predlažem da se iz naših rezervi, prije svega iz Fonda nacionalnog blagostanja, realizira program dokapitalizacije vodećih domaćih banaka. Pritom će im novac biti dodjeljivan po povoljnim uvjetima i od njih će se tražiti da kreditiraju najznačajnije projekte u realnom sektoru privrede po pristupačnim kamatama“, rekao je Putin.