S obje strane Ukrajine: Pridnjestrovlje kao prototip budućeg Donbasa

Sličnost između Pridnjestrovlja i Donbasa nije samo vanjska. U Moldaviji je svojevremeno, početkom posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća, također sve počelo naglim buđenjem nacionalne svijesti, prosvjedima poljoprivrednika po gradovima i okretanjem prema Zapadu. I, što je najvažnije, počelo je s usvajanjem državnog zakona o jeziku, o jednom jeziku za sve - moldavskom.

Pogled u budućnost

O onome što se zatim događalo zna se mnogo više nego o pozadini tragičnih događaja, na koje podsjeća borbeno vozilo pješaštva pod crveno-zelenom zastavom u gradu Benderi [spomenik posvećen zaštitnicima pridnjestrovskog grada Benderi koji su poginuli u okršajima 1992. - prim. prev.]. I zato je ovo najbolje mjesto na kojem se može vidjeti budućnost Donbasa.

Hoće li Moldavija ratovati s Rusijiom za Pridnjestrovlje? Kako je situacija u Pridnjestrovlju povezana sa sukobima u Ukrajini? O tome piše Vladimir Lorčenkov, ruski pisac koji živi u Kišinjevu.

"I mi smo u početku mislili: 'Odlično, kod nas je gotovo polovica moldavske industrije. Dobro ćemo živjeti '. A kada smo se otrijeznili, shvatili smo da nije sve tako jednostavno. Ni danas nije lako, razumijete. Opstajemo ne zahvaljući nečemu, nego unatoč nečemu. Ponekad i unatoč Rusiji. Uzmimo samo embargo uveden na uvoz moldavskih prehrambenih proizvoda i vina. To je u čisto pravnom smislu embargo i na naše poljoprivredne proizvode i vino."

Ilja Miljman je dekan Pravnog fakulteta Pridnjestrovskog državnog sveučilišta "Taras Ševčenko", nekadašnji zastupnik Vrhovnog savjeta Pridnjestrovska Moldavske Republike i predsjednik republičkog Arbitražnog suda. U svoje vrijeme on se zajedno s desetinama drugih među prvima borio za neovisnost Pridnjestrovlja.

Razgovaramo o Donbasu. "Oni bi sad trebali izbjegavati revolucionarne fraze i nagađanja oko pojma 'mlada republika'. Sjećam se kako izgleda revolucionarna situacija, upravo u njoj se napravi najveći broj pogrešaka. A pravo na pogrešku postoji tek kada se situacija stabilizira. Točnije, greška se tada ne plaća tako skupo."

Međutim, na pitanje što može očekivati Donbas, ako ne odustane od puta neovisnosti od Kijeva, već sad se može bez dvoumica odgovoriti: očekuje ga nepriznavanje od strane međunarodne zajednice i, samim tim, nemogućnost da samostalno ostvaruje vanjskoekonomsku aktivnost.

Minusi i plusevi

Nepriznavanje znači, primjerice, da ne bi postojale mobilne telekomunikacijske veze u uobičajenom GSM formatu, što znači korištenje davno prevaziđenih telefonskih govornica. Nepriznavanje također znači ograničenu uporabu bankovnih kartica - one postoje, ali izdaju ih samo dvije-tri lokalne banke i novac pomoću njih se može podići samo u Pridnjestrovlju. Nepriznavanje prouzrokuje i nužnost preplaćivanja svega što dolazi iz uvoza - od benzina do mikrovlakana, kao i manju zaradu prilikom izvoza, jer "dvostruko carinjenje" drži Pridnjestrovlje kao u okovima. Tiraspol je prisiljen carinskim pristojbama "potplaćivati" Kišinjev i Kijev, kako bi se mogao baviti trgovinom. Naime, uslijed toga što moldavsko-pridnjestrovski konflikt nije riješen, pravne osobe koje ostvaruju vanjskoekonomsku djelatnost prisiljene su registrirati se izvan granica Republike, dok fizički ostaju na njezinom teritoriju. I zasad ne postoji drugi način ni za Tiraspol, a, očito, ni za Lugansk i Donjeck.

Međutim, svako zlo ima i svoju dobru stranu. Na primjer, vanjska izolacija jača pridnjestovski rubalj i, dok moldavski lej i ukrajinska grivna jure nizbrdo, novčanice s likom Aleksandra Suvorova, osnivača Tiraspolja, mijenjaju se po stabilnom tečaju od 11 rubalja za dolar.

"Dobra" izolacija

Izolacija ne znači poraz, i ma što im to donosilo, građani Pridnjestrovske Moldavske Republike ne osjećaju da su uskraćeni i nesretni, to je sigurno. Oni su spokojni, ljubazni i dobronamjerni. I ne bez razloga. Prosječna plaća u Ukrajini, prema podacima Statističke službe EU, ove godine je iznosila skoro 173 eura, a u Moldaviji 181 euro, dok je u Pridnjestrovlju skoro 270 eura. Istina, ovo su podaci lokalne državne statistike, jer Pridnjestrovlje ne ulazi u europska rangiranja.

Izbori u Moldaviji Parlamentarni izbori u Moldaviji održat će se 30. studenog. To će biti odlučujući obračun prozapadnih i proruskih sila. Koliko je snage u tu situaciju uložila Moskva?

Patriotizam za građane Pridnjestrovlja nije samo prazna riječ. Tijekom 22 godine postojanja Republika je, unatoč smjeni generacija u politici, uspjela sačuvati i ojačati duh internacionalizma, ili, ako želimo biti precizni, antinacionalizma, i ne izgubiti osjećaj da je tada, početkom 1990-ih, sve bilo ispravno učinjeno, da je Suvorov heroj i da su veterani Drugog svjetskog rata, op. ur. časni ljudi, kojima njihovi unuci trebaju biti zahvalni. I zato su dio krajolika u Pridnjestrovlju i bilbordi s portretima pridnjestrovskih vojnika i natpisima "Junaci svih vremena". I zato se opća vojna obveza u Pridnjestrovlju ne doživljava kao teret, nego kao dug časti.

"Pridnjestrovski identitet postoji. Rusko, ukrajinsko, moldavsko - sve ono što je najbolje u svakom od ovih naroda kod nas je prisutno u otprilike jednakoj mjeri i dobivena je sinergija, poseban karakter, koji ne pati od grijeha nacionalizma. Nemojte to miješati s multikulturalnošću. To je nešto što je nastalo kroz stoljeća, i to je, kako pokazuje praksa, konstanta koja ne propada", kaže rektor državnog sveučilišta Vjačeslav Stepanov uvjerljivo, kao da drži predavanje.

Rektor je siguran u narodni identitet, ali ga brine koliko studenata će se vratiti na studij nakon godinu dana vojne službe i koliko njih će ostati u Pridnjestrovlju kada završi školovanje. Mladi zaista napuštaju Pridnjestrovlje, a velika većina odlazi u Rusiju. Mnogi od njih sa sobom nose i priznatu diplomu sveučilišta s 80 godina tradicije.