EU razmatra decentralizaciju Ukrajine kao izlaz iz krize u Donbassu

U nastupu u pariškom Institutu za politička istraživanja Herman Van Rompuy istaknuo je 25. studenog da svaki mirovni sporazum o Ukrajini neće biti ostvaren sve dok se ne nađe način kojim će ''Ukrajina postati decentralizirana (ili federalizirana) država''. Prema mišljenju europskog političara, decentralizacija će pomoći Ukrajincima da odrede svoje mjesto u Europi, nastavljajući pritom dijalog s Rusijom. Na predstavljanju referata ''Rusija i Ukrajina: koridor mogućnosti'' u agenciji Rusija danas njegovi autori Sergej Markedonov i Aleksandr Guščin, stručnjaci Ruskog vijeća za međunarodne poslove, opisali su tri scenarija kako vide budućnost Ukrajine. Autori smatraju da je federalizacija države najbolje mirovno rješenje. Drugi scenariji - vojni sukob i scenarij ''dubokog zamrzavanja'' (status-quo) – samo će odgoditi na duže vrijeme donošenje rješenja za ukrajinsku krizu.

Decentralizacijsko-kompromisni scenarij

Ostvarenje tog scenarija je moguće, ako Rusija, Ukrajina i EU pronađu rješenje o plinskom pitanju koje će svima odgovarati. To bi u budućnosti mogao biti temelj za početak rasprave o izvanblokovskom statusu Ukrajine.

Putin: Rusija se ne namjerava natjecati sa Zapadom ili dizati novu željeznu zavjesu Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da će Rusija braniti svoje geopolitičke interese i razvijati vlastiti dnevni red.

Prema mišljenju autora referata, ''Kijev bi mogao odustati od ulaska u NATO samo u slučaju da se Moskva prestane suprotstavljati europskom vektoru ukrajinske politike''. Kao treći važan korak u ostvarenju decentralizacijskog-kompromisnog scenarija trebalo bi biti određenje statusa Donbassa: ''U zamjenu za ukidanje sankcija Rusija bi mogla priznati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, uz uvjet da Donjecka i Luganska oblast dobiju široke ovlasti s elementima federativnog uređenja''. Markedonov i Guščin smatraju da je decentralizacijsko-kompromisni scenarij najsretniji, no da su je rigorozna retorika oko Ukrajine na summitu u Brisbaneu i uvođenje ekonomske blokade Donbassa od strane kijevskih vlasti učinili neostvarivim. Stručnjaci zaključuju da je scenarij ostvariv, ''jedino ako će formirana ukrajinska parlamentarna koalicija, koja je usmjerena na Europu, biti u stanju učinkovito vladati državom i rješavati unutarnje probleme''.

Konfrontacijsko-vojni scenarij

Taj scenarij predviđa propast ''minskog mirovnog procesa'' i obnovu vojno-političkog sukoba na jugoistoku Ukrajine s mogućim izravnim uvlačenjem Rusije, SAD-a ili NATO-a. Na predstavljanju referata Sergej Markedonov je istaknuo da ''Zapad nije spreman otvoreno ulaziti u sukob s Moskvom. Zbog toga bi mogao biti iskorišten scenarij ''Srpska Krajina – 1995.'' Prema mišljenju autora, hrvatski vojnici su, uz podršku SAD-a, uništili infrastrukturu nepriznate republike Srpske Krajine i vojnim načinom obnovili teritorijalnu cjelovitost države''. No taj razvoj događaja značit će ''poraz Moskve i zaustavljanje svih integracijskih projekata Kremlja, jer će saveznici u ZND-u vidjeti slabost i nepouzdanost Rusije kao saveznika'', dodao je stručnjak.

Zaoštrava se sukob između BRICS-a i G-7 Nakon što je stigao na Summit G-20 u Australiji, predsjednik Vladimir Putin požurio je na sastanak s liderima zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika). Ruski lider je od njih dobio podršku po pitanju sankcija, koja mu je trenutno izuzetno potrebna.

Druga varijanta je eskalacija ukrajinskog sukoba – vojna intervencija Moskve po ''kavkaskom scenariju iz 2008.'' i priznanje neovisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike. ''Tad su pokušaji gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija da uspostavi kontrolu nad Južnom Osetijom doveli do vojne intervencije Rusije u sukobu te priznanja neovisnosti Južne Osetije i Abhazije'', rekao je Aleksandr Guščin. Pritom ''jačaju zapadne sankcije Rusiji, a sukob na jugoistoku Ukrajine trajat će još dugo. Moskva nije zainteresirana za taj scenarij'', dodaje stručnjak.

To je najlošiji scenarij za sve strane koje su uvučene u sukob, jer ''ne samo da prijeti Ukrajini, nego i europskoj sigurnosti i sigurnosti svih postsovjetskih država'', istaknuli su Andrej Kortunov i Fjodor Lukjanov koji su sudjelovali na press-konferenciji.

Staus-quo

Najvjerojatniji scenarij za razvoj situacije je, prema mišljenju autora referata ''Rusija i Ukrajina: koridor mogućnosti'', odustajanje Kijeva od pregovora s predstavnicima DNR-a i LNR-a te ''duboko zamrzavanje'' rješenja pitanja o njihovom statusu. To će dovesti do statusa-quo u odnosima Rusije i Ukrajine, Rusije i Zapada. U slučaju ostvarenja tog scenarija treba očekivati ''novi plinski sukob od proljeća 2015. između Rusije, Ukrajine i EU, te nastavak politike uzajamnih sankcija'', stoji u referatu.

Stručnjaci su istaknuli da referat nije recept za rješavanje ukrajinske krize, nego poziv međunarodne zajednica stručnjaka za konstruktivnu raspravu o Ukrajini.