Izbori u Moldaviji

Izvor: AFP/East News

Izvor: AFP/East News

Parlamentarni izbori u Moldaviji održat će se 30. studenog. To će biti odlučujući obračun prozapadnih i proruskih sila. Koliko je snage u tu situaciju uložila Moskva?

Protekle se godine Moldavija približila Europskoj uniji kao niti jedna druga država ZND-a, koju Moskva smatra zonom svojih privilegiranih interesa. Što je kriza u Ukrajini bila jača, to je EU pogodovala interesima ove malene države, bez obzira na cijeli splet neriješenih problema: od duboko korumpiranog sudskog sustava do zamrznutog pridnjestrovskog sukoba.

Krajem lipnja, kada je gorio cijeli jugoistok Ukrajine, Moldavija je potpisala s EU suglasnost o suradnji (u ovom ga je mjesecu ratificirao Europski parlament), a u rujnu je profunkcionirala i
zona slobodne trgovine s EU. Moldavske vlasti to nazivaju uspjehom i uvjeravaju da su one rezultat ozbiljnih reformi. Teško se oteti dojmu da je upravo ukrajinska kriza dovela Kišinjev u
zagrljaj Bruxellesa.

Na ubrzanu eurointegraciju Kišinjeva Moskva odgovara na tradicionalan način: u 2013. godini uveden je embargo na sav alkohol iz Moldavije, a tog ljeta su uvedena i ograničenja na uvoz domaćih proizvoda. Zamjenik premijera Dmitrij Rogozin, koji je nadgledao odnose s Kišinjevom, tada upozorava moldavske vlasti da će im biti bolje ako se priklone Rusiji.


Rastanak dvaju snaga

Ako se može vjerovati anketama, u moldavskom parlamentu ima šest stranaka koje se doslovno  dijele na one koje su proruski i one koje su prozapadno orijentirane. ‘’Zapadnjaci’’ su Liberalno-demokratska, Demokratska i Liberalna stranka. Te stranke su ranije činile savez koji je podupirao zbližavanje odnosa s EU. Liberali su također i za polagano priključivanje NATO savezu.

Hoće li Moldavija ratovati s Rusijiom za Pridnjestrovlje?
Kako je situacija u Pridnjestrovlju povezana sa sukobima u Ukrajini? O tome piše Vladimir Lorčenkov, ruski pisac koji živi u Kišinjevu.

‘’Zapadnjacima’’ proturječi lijeva opozicija: Komunistička stranka, Patria i socijalisti Igora Dodona. Oni su kategorički protiv NATO-a te kritiziraju vlast i EU s različitim žarom. Komunisti smatraju da u dogovor s EU nisu uzeti u obzir nacionalni interesi i da ga treba ozbiljno promijeniti. Patria se zalaže za to da se o vanjskoj politici odluči na referendumu, a socijalisti obećavaju momentalno okretanje istoku kada preuzmu volan.

Niti jedna od ovih šest stranaka na izborima neće zadobiti naklonost većine birača što bi omogućilo formiranje vlade. To znači da ih poslije izbora čekaju dogovori o koalicijama ili pak novi izbori.


Broj tema se povećava

Bilo kako bilo, Moskva se fokusira na lijevi dio. Još je prije godinu dana izjavljeno da je moguća suradnja s komunistima. Kako je pojasnio Kommersant Vlast u studenom 2013. godine, lider ruske Kompartije Gennadij Zjuganov obratio se ruskom predsjedniku s molbom da pomogne moldavskim komunistima kao glavnom savezniku RF na moldavskom teritoriju nakon čega je dobio suglasnost Moskve.

Još početkom godine pobjeda se činila vjerojatnom. Komunisti su pozivali ljude na ulicu, nazivali dogovor s EU nezakonitim i tražili referendum oko pristupanja bescarinskoj zoni. Njihova je popularnost rasla, a ideja eurointegracije je bila sve odbojnija.  

Europa koju smo izgubili
Da se zajedno s SSSR-om raspala i Rusija, europski integracijski projekt njezine bi dijelove vjerojatno na ovaj ili onaj način s vremenom preradio. Ali do toga nije došlo, i Rusija se našla kao prepreka na putu pobjedničkog napredovanja zapadnog projekta. EU ne poznaje drugačiji put osim jednostranog širenja svoje pravne i normativne sfere na susjedne zemlje, ona je jednostavno tako stvorena.

Međutim, odnosi s moldavskim komunistima nisu bili najbolji. U svibnju je njihov predsjednik Vladimir Voronin proveo stranačku čistku, s viših funkcija je maknuo sve one koji su beskompromisno kritizirali vlast, a također je bitno promijenio svoju retoriku suzdržavši se od kritike EU.

U Kremlju su zatim obratili pozornost na predstavnika Stranke socijalista Igora Dodona. Putin se s njim susreo 4. studenog.

Uz političku i medijsku podršku iz Moskve popularnost socijalista je počela rasti. Početkom jeseni su ankete pokazale da će oni dobiti jedva 4% glasova, što bi značilo da neće proći izborni prag za koji im treba 6% glasova. Anketa danas pokazuje da njihovu stranku podržava 7% ispitanika.


Predizborna utrka

Patria je treća, i vrlo tajanstvena politička sila u Moldaviji. Prvo lice ove stranke je 36-ogodišnji biznismen Renato Usatij čije se nekretnine nalaze u Rusiji. Tu su i više od pola miliona dionica Gazproma. Usatij je na funkciji zamjenika predsjednika Saveza graditelja željezničkih pruga u Rusiji.

Renato Usatij je uvjeren da ne treba surađivati s Kremljom i cijelu kampanju vodi isključivo vlastitim snagama. Izvori u stranci Patria tvrde da je iz Kremlja stigao poziv na pregovore s uredom predsjednika RF, ali je Usatij odbio tu mogućnost.

Njegova popularnost se brzo širi onim dijelom stanovništva koji je protiv europske integracije. Za njega će glasati poduzetnici i prodavačice na kioscima. Spomenuta anketa je pokazala da je osvojio simpatije 8% ispitanika i 12% od broja birača koji već znaju za koga će glasati. Međutim, moldavski Apelacijski sud je 27. studenog onemogućio njegovoj stranci da sudjeluje u parlamentarnim izborima.


Zaključak

Izvori koji su upućeni u razvoj situacije u Moldaviji tvrde da Moskva računa na stranke lijevog centra i njihovu koaliciju s komunistima, socijalistima i ljudima s popisa stranke Patria, pod uvjetom da te tri stranke osvoje mjesta nužna za formiranje koalicije, a to znači ne manje od 51 mjesta od njih 101. Stvaranje takve koalicije otežava i činjenica da komunisti smatraju socijaliste svojim neprijateljima (Igor Dodon je bio deputat Komunističke partije, ali se zatim pridružio socijalistima) i više su puta isključili mogućnost bilo kakvog dogovora.