Tijekom summita u Pekingu i Brisbaneu predsjednik RF Vladimir Putin govorio je i o uspostavljanju principijelno novih veza na svjetskoj sceni, prije svega u sferi globalnog upravljanja. Izvor: Konstaantin Zavražin/RG
Predsjednik Vladimir Putin je u studenom sudjelovao u dva velika međunarodna događaja - na Summitu azijsko-tihooceanske suradnje (ATES) u Kini i na Summitu G-20 u Australiji. Dok je u Pekingu sve proteklo bez problema, ruski lider se iz Brisbanea vratio kući jedan dan prije završetka Summita. Raniji odlazak Putina svjetskim je medijima dao povod da govore o većoj izolaciji Rusije i o raskolu među "dvadesetoricom".
Međutim, sam predsjednik je na završnoj press konferenciji izjavio da su novinari preuveličali emotivni nivo koji je su vladao na Summitu. "Pogledao sam mjesni tisak i druge medije. Došlo je do određenog napuhavanja situacije, stvarnost i virtualni život medija u ovom slučaju vrlo različita", izjavio je Putin.
Osim toga, prema riječima novinara iz kremaljskog bloka, još prije Summita se govorilo o mogućnosti da ruski lider ranije napusti ovaj događaj. On je prvog dana održao sve susrete i pregovore koje je želio, nakon čega je rekao da "u ponedjeljak mora na posao" i otišao, propustivši, zapravo, samo protokolarne događaje, kao i susrete na koje ga, po svoj prilici, ne bi ni pozvali (primjerice, raspravu o Ukrajini).
Iako su mediji masovno govorili o izjavi australskog premijera Tonyja Abbotta da će ruskog predsjednika "zgrabiti za revere", sam Putin je o summitu u Brisbaneu govorio u pozitivnom tonu, istaknuvši "izuzetno dobre uvjete za rad". "Vrlo smo konstruktivno razmatrali teme zbog kojih smo se okupili, ali i veoma teška pitanja povezana s padom malezijskog 'Boeinga', i to suštinski i konstruktivno. Uvjeravam vas da je sve to bilo ne samo u okvirima pristojnosti, nego i vrlo dobronamjerno", izjavio je Putin za RIA Novosti nakon povratka u Moskvu.
Bilo je riječi i o Ukrajini
Putin je u Brisbaneu na marginama summita održao nekoliko susreta sa zapadnim liderima, između ostalog i s kancelarkom Njemačke Angelom Merkel. O tijeku i sadržaju pregovora malo je toga poznato, ali na njihovu produktivnost ukazuje nešto pomirljivija retorika dva ključna europska čelnika, predsjednika Francuske Françoisa Hollandea i kancelarke Njemačke Angele Merkel, kao i europske povjerenice za vanjsku politiku Frederice Mogherini. Svi oni su govorili kako je vrijeme da se s Rusijom počnu voditi "normalni" pregovori o budućnosti Ukrajine i o ponovnom uspostavljanju rusko-europskih odnosa. Indikativno je da se i Vijeće EU suzdržalo od uvođenja oštrijih sankcija prema Rusiji i zadržalo se samo na tome da na crnu listu unese članove rukovodstva nepriznatih republika s jugoistoka Ukrajine.
Pogledao sam mjesni tisak i druge medije. Došlo je do određenog napuhavanja situacije [u vezi sa summitom G-20], stvarnost i virtualni život medija u ovom slučaju se vrlo razlikuju.
Vladimir Putin, predsjednik RFOsim toga, ubrzo nakon Summita Moskvu je posjetio ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier i potvrdio da Berlin podržava dogovore iz Minska, koji podrazumijevaju izravne kontakte Kijeva s proruskim snagama. Kremlj, prema izjavi Lavrova, također računa upravo na ovaj format rješavanja sukoba.
Stručnjaci u međuvremenu konstatiraju da je Bruxelles zauzeo fleksibilniju poziciju. "Europljani ne odustaju od svog stava prema kojem je Rusija i dalje jedna od strana konflikta u Ukrajini. Međutim, njihova pozicija je sve fleksibilnija što se tiče odgovornosti Ukrajine za ono što se događa u Donbasu, za humanitarnu katastrofu u regiji, kao i za prekid pregovaračkog procesa s Moskvom", smatra suradnik analitičke agencija "Vanjska politika" Andrej Sušencov.
Rusija se i dalje okreće prema Istoku
Međutim, Moskva se i dalje nalazi pod pritiskom zbog sankcija i pogoršanje odnosa sa zemljama Zapada pokušava kompenzirati jačanjem veza s azijskim zemljama i partnerima u BRICS-u. S njima je u Brisbaneu Putin govorio o tome da reforma Međunarodnog monetarnog fonda koju je G-20 najavila još 2010. nije uspjela zato je što američki Kongres ne želi ratificirati. Lideri BRICS-a su još jednom potvrdili da će već 2016. profunkcionirati Razvojna banka BRICS-a.
Prema riječima člana ekspertne grupe Valdajskog kluba Dmitrija Suslova, sankcije koje su uvedene protiv Rusije zemlje u razvoju vide kao zloupotrebu ovlasti od strane Zapada i zato potiču osnivanje alternativnih struktura i institucija.
![]() |
Pregled ruskog tiska: Neuspjeli dijalog Putina i Angele Merkel, Francuska i dalje odgađa predati Mistrale Rusiji |
Tijekom summita u Pekingu i Brisbaneu Putin je govorio i o uspostavljanju principijelno novih veza na svjetskoj sceni, prije svega u sferi globalnog upravljanja. "Sadašnja G-20 je zamišljena kao format kolektivne odgovornosti za instituciju globalnog ekonomskog reguliranja - MMF. I na tom planu ona nije opravdala svoje postojanje. Uslijed toga nastaju dvije alternativne strukture za globalno upravljanje: ATES, kojeg gradi Kina, i BRICS. Rusija aktivno sudjeluje u obje ove strukture", izjavio je za Ruski vjesnik docent katedre za političku teoriju Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO) Kiril Koktiš.
Na summitu u Aziji Vladimir Putin je također ispitao mogućnosti i prednosti koje nudi aktivacija istočnog smjera ruske vanjske politike. Perspektive na ovom polju pokazuje novi veliki sporazum o isporukama ruskog plina Kini potpisan u Pekingu.
"Krajem godine Vlada će predstaviti program ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Rusije", objašnjava Andrej Sušencov. "Ovaj program podrazumijeva realizaciju niza infrastrukturnih projekata, koji imaju za cilj povećanje tranzita robe Transsibirskom i Bajkalsko-Amurskom magistralnom prugom, kao i razvoj lučke infrastrukture. Zato je razumljivo da su Vladimira Putina u Pekingu zanimale perspektive razvoja azijske ekonomije.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu