Uspjesi i neuspjesi Putinove azijske turneje

Tijekom summita u Pekingu i Brisbaneu predsjednik RF Vladimir Putin govorio je i o uspostavljanju principijelno novih veza na svjetskoj sceni, prije svega u sferi globalnog upravljanja. Izvor: Konstaantin Zavražin/RG

Tijekom summita u Pekingu i Brisbaneu predsjednik RF Vladimir Putin govorio je i o uspostavljanju principijelno novih veza na svjetskoj sceni, prije svega u sferi globalnog upravljanja. Izvor: Konstaantin Zavražin/RG

Nakon Summita G-20 postalo je očito da je započela nova faza u dijalogu između Moskve i EU. Rusija je, s druge strane, pokazala da namjerava tražiti podršku partnera u BRICS-u i da računa na Kinu kao strateškog partnera.

Predsjednik Vladimir Putin je u studenom sudjelovao u dva velika međunarodna događaja - na Summitu azijsko-tihooceanske suradnje (ATES) u Kini i na Summitu G-20 u Australiji. Dok je u Pekingu sve proteklo bez problema, ruski lider se iz Brisbanea vratio kući jedan dan prije završetka Summita. Raniji odlazak Putina svjetskim je medijima dao povod da govore o većoj izolaciji Rusije i o raskolu među "dvadesetoricom".

Međutim, sam predsjednik je na završnoj press konferenciji izjavio da su novinari preuveličali emotivni nivo koji je su vladao na Summitu. "Pogledao sam mjesni tisak i druge medije. Došlo je do određenog napuhavanja situacije, stvarnost i virtualni život medija u ovom slučaju vrlo različita", izjavio je Putin.

Zaoštrava se sukob između BRICS-a i G-7
Nakon što je stigao na Summit G-20 u Australiji, predsjednik Vladimir Putin požurio je na sastanak s liderima zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika). Ruski lider je od njih dobio podršku po pitanju sankcija, koja mu je trenutno izuzetno potrebna.

Osim toga, prema riječima novinara iz kremaljskog bloka, još prije Summita se govorilo o mogućnosti da ruski lider ranije napusti ovaj događaj. On je prvog dana održao sve susrete i pregovore koje je želio, nakon čega je rekao da "u ponedjeljak mora na posao" i otišao, propustivši, zapravo, samo protokolarne događaje, kao i susrete na koje ga, po svoj prilici, ne bi ni pozvali (primjerice, raspravu o Ukrajini).

Iako su mediji masovno govorili o izjavi australskog premijera Tonyja Abbotta da će ruskog predsjednika "zgrabiti za revere", sam Putin je o summitu u Brisbaneu govorio u pozitivnom tonu, istaknuvši "izuzetno dobre uvjete za rad". "Vrlo smo konstruktivno razmatrali teme zbog kojih smo se okupili, ali i veoma teška pitanja povezana s padom malezijskog 'Boeinga', i to suštinski i konstruktivno. Uvjeravam vas da je sve to bilo ne samo u okvirima pristojnosti, nego i vrlo dobronamjerno", izjavio je Putin za RIA Novosti nakon povratka u Moskvu.


Bilo je riječi i o Ukrajini

Putin je u Brisbaneu na marginama summita održao nekoliko susreta sa zapadnim liderima, između ostalog i s kancelarkom Njemačke Angelom Merkel. O tijeku i sadržaju pregovora malo je toga poznato, ali na njihovu produktivnost ukazuje nešto pomirljivija retorika dva ključna europska čelnika, predsjednika Francuske Françoisa Hollandea i kancelarke Njemačke Angele Merkel, kao i europske povjerenice za vanjsku politiku Frederice Mogherini. Svi oni su govorili kako je vrijeme da se s Rusijom počnu voditi "normalni" pregovori o budućnosti Ukrajine i o ponovnom uspostavljanju rusko-europskih odnosa. Indikativno je da se i Vijeće EU suzdržalo od uvođenja oštrijih sankcija prema Rusiji i zadržalo se samo na tome da na crnu listu unese članove rukovodstva nepriznatih republika s jugoistoka Ukrajine.

Pogledao sam mjesni tisak i druge medije. Došlo je do određenog napuhavanja situacije [u vezi sa summitom G-20], stvarnost i virtualni život medija u ovom slučaju se vrlo razlikuju.

Vladimir Putin, predsjednik RF

Osim toga, ubrzo nakon Summita Moskvu je posjetio ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier i potvrdio da Berlin podržava dogovore iz Minska, koji podrazumijevaju izravne kontakte Kijeva s proruskim snagama. Kremlj, prema izjavi Lavrova, također računa upravo na ovaj format rješavanja sukoba.

Stručnjaci u međuvremenu konstatiraju da je Bruxelles zauzeo fleksibilniju poziciju. "Europljani ne odustaju od svog stava prema kojem je Rusija i dalje jedna od strana konflikta u Ukrajini. Međutim, njihova pozicija je sve fleksibilnija što se tiče odgovornosti Ukrajine za ono što se događa u Donbasu, za humanitarnu katastrofu u regiji, kao i za prekid pregovaračkog procesa s Moskvom", smatra suradnik analitičke agencija "Vanjska politika" Andrej Sušencov.


Rusija se i dalje okreće prema Istoku

Međutim, Moskva se i dalje nalazi pod pritiskom zbog sankcija i pogoršanje odnosa sa zemljama Zapada pokušava kompenzirati jačanjem veza s azijskim zemljama i partnerima u BRICS-u. S njima je u Brisbaneu Putin govorio o tome da reforma Međunarodnog monetarnog fonda koju je G-20 najavila još 2010. nije uspjela zato je što američki Kongres ne želi ratificirati. Lideri BRICS-a su još jednom potvrdili da će već 2016. profunkcionirati Razvojna banka BRICS-a.

Prema riječima člana ekspertne grupe Valdajskog kluba Dmitrija Suslova, sankcije koje su uvedene protiv Rusije zemlje u razvoju vide kao zloupotrebu ovlasti od strane Zapada i zato potiču osnivanje alternativnih struktura i institucija.

Pregled ruskog tiska: Neuspjeli dijalog Putina i Angele Merkel, Francuska i dalje odgađa predati Mistrale Rusiji

Tijekom summita u Pekingu i Brisbaneu Putin je govorio i o uspostavljanju principijelno novih veza na svjetskoj sceni, prije svega u sferi globalnog upravljanja. "Sadašnja G-20 je zamišljena kao format kolektivne odgovornosti za instituciju globalnog ekonomskog reguliranja - MMF. I na tom planu ona nije opravdala svoje postojanje. Uslijed toga nastaju dvije alternativne strukture za globalno upravljanje: ATES, kojeg gradi Kina, i BRICS. Rusija aktivno sudjeluje u obje ove strukture", izjavio je za Ruski vjesnik docent katedre za političku teoriju Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO) Kiril Koktiš.

Na summitu u Aziji Vladimir Putin je također ispitao mogućnosti i prednosti koje nudi aktivacija istočnog smjera ruske vanjske politike. Perspektive na ovom polju pokazuje novi veliki sporazum o isporukama ruskog plina Kini potpisan u Pekingu.

"Krajem godine Vlada će predstaviti program ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Rusije", objašnjava Andrej Sušencov. "Ovaj program podrazumijeva realizaciju niza infrastrukturnih projekata, koji imaju za cilj povećanje tranzita robe Transsibirskom i Bajkalsko-Amurskom magistralnom prugom, kao i razvoj lučke infrastrukture. Zato je razumljivo da su Vladimira Putina u Pekingu zanimale perspektive razvoja azijske ekonomije.