Rusija i Njemačka se složile oko "minskog formata"

Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier i njegov ruski kolega Sergej Lavrov u Moskvi. Izvor: Eduard Pesova / MID RF

Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier i njegov ruski kolega Sergej Lavrov u Moskvi. Izvor: Eduard Pesova / MID RF

Pri posjetu ministra vanjskih poslova Njemačke Franka-Waltera Steinmeiera Moskvi strane su se složile da rujanski dogovor iz Minska predstavlja jedini učinkovit mirovni plan. Stručnjaci s kojima je razgovarao Ruski vjesnik smatraju da su pregovori u Minsku održani u najprihvatljivijem formatu, jer samo neposredna komunikacija proruskih snaga i kijevskih vlasti može dovesti do rješenja situacije u Ukrajini.

Šef diplomacije Njemačke Frank-Walter Steinmeier je, prije nego što je stigao u Moskvu, posjetio Kijev, gdje je održao pregovore s vodstvom Ukrajine o opcijama za rješavanje krize na jugoistoku zemlje. Steinmeier je izrazio spremnost EU da Ukrajini pruži ekonomsku i političku podršku i usvoji format za daljnje reguliranje krize koji bi bio prihvatljiv za vlasti u Kijevu. Jacenjuk je istaknuo da se Kijev zalaže za obnavljanje "ženevskog formata". Na pregovorima Steinmeiera u Moskvi s Vladimirom Putinom i Sergejem Lavrovom strane su se složile da je "minski format" najdjelotvorniji i da zato od njega ne treba odustati.

Ženevski format je prevaziđen, jer Rusija nije strana u konfliktu i Moskva se nema o čemu dogovarati sa stranama koje sudjeluju u sukobu u Ukrajini.

Timofej Bordačov, direktor Centra za europska i međunarodna istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije":

Minski format znači izravne pregovore neposredno između strana u ukrajinskom sukobu, što je njegova osnovna prednost. Ženevski format je prevaziđen, jer Rusija nije strana u konfliktu i Moskva se nema o čemu dogovarati sa stranama koje sudjeluju u sukobu u Ukrajini.

Andrej Kortunov, generalni direktor Ruskog savjeta za međunarodna pitanja:

Pregovori u Minsku su najprihvatljiviji format. Ali, dok vode pregovore o budućnosti jugoistoka zemlje, za vodstvo u Kijevu je važno da rješava socijalno-ekonomske probleme. U kontekstu zaoštravanja unutarnjopolitičke borbe između Petra Porošenka i Arsenija Jacenjuka preuranjeno bi bilo očekivati da će novi pregovori o statusu Donbasa donijeti neke rezultate.

Jurij Fjodorov, politolog, član Vijeća PIR-Centra (Centar za politička istraživanja Rusije):

Moskva inzistira na formatu iz Minska kako bi navela Kijev da de facto prizna rezultate izbora od 2. studenog, a vlasti u Donbasu kao legitimne predstavnike stanovništva na ovim teritorijima. Ona također pokušava prisiliti ukrajinsku vlast i EU da na sebe preuzmu rješavanje socijalnih problema u Donbasu.

Ali strateški cilj Kremlja je sačuvati pokrajine koje nisu pod kontrolom Kijeva u sastavu Ukrajine. Prije ili kasnije donbaski čelnici će na neki način postati dio ukrajinskog političkog establišmenta, što će za Moskvu biti snažna poluga za vršenje pritiska na Ukrajinu, između ostalog i s ciljem njezine daljnje federalizacije. EU pristaje na svaki format pregovora, koji može spriječiti vojne sukobe i onemogućiti uvođenje novih sankcija protiv Rusije. Pitanje o statusu Donbasa za Europljane ima drugostupanjski značaj.

''Ukrajinski'' summit G20 samo pojačao sukob  

U najtežem položaju se nalaze ukrajinske vlasti. Vodstvo Ukrajine shvaća da je zadržavanje Donbasa u sastavu Ukrajine besmisleno: neprijateljski nastrojeno stanovništvo, nužnost da se resursi troše na obnovu i modernizaciju industrije i infrastrukture. No Kijev ne može otvoreno odustati od Donbasa, a, s druge strane, nije u stanju ugušiti separatističku pobunu. To objašnjava stav Jacenjuka, koji želi da se pregovori u ženevskom formatu svedu na pitanje o povlačenju ruskih snaga, razgraničenju, kao i o rješavanju problema donjeckog aerodroma i sklanjanju teškog naoružanja dalje od linije razgraničenja. To bi faktički značilo odustajanje od Donbasa i, također, od odgovornosti za položaj stanovništva regija koje nisu pod kontrolom Kijeva.

Pregovori će se održati u modificiranom minskom formatu. Kijev će inzistirati da se realiziraju raniji dogovori i da se izbori od 2. studenog proglase za nevažeće. Moskva na to može pristati, ali za donbaske lidere to je neprihvatljivo. Pitanje je da li će Moskva lidere u Donbasu željeti imati pod apsolutnom kontrolom. To ovisi o tome čiji će utjecaj u Kremlju prevladati.

Nikita Mendkovič, stručnjak analitičke agencija "Vanjska politika":

Glavni nedostatak rujanskih minskih dogovora je nepoštivanje odluke o obustavljanju vojnih djelovanja, što ne odgovara proruskim snagama. Danas borbena djelovanja ponovno dostižu pun zamah. Dobrovoljci izjavljuju da se primirje krši svakodnevno 10-20 puta. Najvažnija stvar za samoproglašene DNR i LNR je da kijevske vlasti priznaju njihov teritorij u granicama administrativnih jedinica i da vojsku povuku iza te linije razgraničenja. Njima je svejedno u kakvom će formatu to biti postignuto - minskom ili ženevskom. Samoproglašene DNR i LNR nisu subjekti svjetske politike i zato su zainteresirane za lokalne rezultate pregovora, koji bi definirali njihov opstanak. Ali čak i ako pregovori budu obnovljeni, teško da će Kijev na to pristati.