Krim kao poklon: Objavljeni dokumenti epohe Hruščovljeve vladavine

U izložbenom prostoru Ruskog državnog arhiva mogu se pogledati fotografije, audio i video materijali posvećeni osobi i radu Nikite Hruščova. Javnost ima priliku upoznati se s osobnim bilješkama prvog tajnika Centralnog komiteta, dokumentima koji se odnose na kubansku krizu, optužnice (kako protiv Hruščova, tako i one koje je on sam potpisao) i, naravno, s odlukama koje se odnose na predaju Krima Ukrajini.

Nikita Hruščov iliti Ivan-Budalica na prijestolju Hruščov je bio markantna ličnost, markantan lider. Njega su znali ismijavati, ali su ga svejedno voljeli. Bio je nevjerojatno šarmantan.

"Vrijeme vladavine Hruščova je karakteristično za Sovjetski Savez'', kaže jedan od organizatora izložbe, direktor Ruskog državnog arhiva za društvenu i političku povijest Andrej Sorokin. "Hruščov je predvidio mnoge stvari od onoga što se obično povezuje s vladavinom Gorbačova, uključujući perestrojke. Pitanja, koja je pokušao riješiti kao prvi tajnik, ponovno su aktualizirana nakon više od 25 godina nakon njegove ostavke, ali sad već prisilno."


Ukrajinsko razdoblje i predaja Krima

Zasebnom velikom temom izložbe postala je Hruščovljeva uloga u povijesti odnosa između Rusije i Ukrajine. Hruščov je započeo svoju karijeru 1938. godine tako što je bio na čelu bratske republike. Detalji izložbe otkrivaju cijeli spektar sukoba interesa SSSR-a i Ukrajine SSR, koji je karakterističan za Hruščovljevo doba: suzbijanje nacionalističkog pokreta u Ukrajini, upotreba lokalnog državnog aparata u unutarnjim stranačkim borbama i, na kraju, predaja Krima ukrajinskom SSR-u.

U službenoj odluci, prikazanoj na izložbi, kao glavni razlog za predaju Krima Ukrajini navodi se "zajednička ekonomija, teritorijalna blizina i čvršće ekonomske i kulturne veze". Ujedno, drugi dokumenti pokazuju da je Hruščov imao vlastiti interes te je predaja Krima zapravo vrsta "dara" starim prijateljima iz rukovodstva SSSR-a. Na izložbi je predstavljeno i originalno tumačenje Hruščovljeva sina, koji je izjavio da je Krim postao dio ukrajine zbog organizacijskih razloga – tako je bilo jednostavnije vodom opskrbljivati poluotok. 


Vanjska politika i povećanje tenzija u bipolarnom svijetu

Komunistička osobna Hruščova. Izvor: Ria Novosti / Vladímir Presnja

Ozbiljan dio izložbe posvećen je Hruščovljevoj vanjskoj politici: "Hruščov je bio prvi sovjetski vođa koji se odnosio prema vanjskoj politici, kao prema društvenoj djelatnosti'', objašnjava Andrej Sorokin. - "Osigurao je proboj u više smjerova na tom području. Glavni vanjskopolitički cilj Hruščova karakteriziraju riječi upućene Kennedyju: 'SSSR je isto velika zemlja'.''

Gledajući eksponate na izložbi može se pratiti kako je, zahvaljujući Hruščovu, rastao utjecaj SSSR-a u zemljama Varšavskog pakta. U tu grupu pripadaju telegrami-čestitke čelnika zemalja, zajedničke fotografije. No drugi dokumenti svjedoče o ozbiljnim, ponekad čak i tragičnim greškama u Hruščovljevoj politici prema savezničkim zemljama. Između ostalog, to je transkript razgovora Hruščova i vođa Poljske, u kojem prijeti da će se "grubo miješati" u poslove države, ako oni ne ispune njegove zahtjeve. Zapovijed da vojnici uđu u Mađarsku još je jedan korak prema zategnutim odnosima u bipolarnom svijetu.

Povećati sliku.

Odlučna i beskompromisna politika Hruščova u zemljama socijalističkog lagera dovela je do najoštrije točke u povijesti odnosa između SSSR-a i SAD-a - kubanske krize. Izložba pruža priliku da se osjeti ta krajnje napetost. U tajnom brzojavu sovjetskog veleposlanika u Washingtonu navodi se da glavni grad SAD-a, nakon što je SSSR razmjestio svoje rakete na Kubi, "planira pripremiti i provesti hitnu evakuacije predsjednika, ministarstava i tajno područje na 300 milja od Washingtona".


Aktualiziranje povijesne baštine

Političke odluke Nikite Hruščova u sjećanju Rusa tradicionalno blijede u usporedbi s aktivnostima kultnih sovjetskih lidera - Staljina i Lenjina. U glavama ljudi ''poduzetni tajnik'' izgleda kao ekscentričan, ograničen i jednostavno smiješan političar (LINK: http://hr.rbth.com/politics/2013/11/23/nikita_hruscov_iliti_ivan-budalica_na_prijestolju_23683.html). Tu reputaciju stekao je nakon nekoliko svojih ekstravagantnih akcija: cipela, koju je pokazao na sjednici Generalne skupštine UN-a, pretvorila se u masovnoj svijesti u nešto nalik na čekić sudije i obećanje da će cijelom svijetu "pokazati Kuzkinu majku" (ruski idiomatski izraz kojim se izražava prijetnja op. red.). i danas pripada među omiljene narodne aforizme.

Međutim, nedavna zbivanja u političkom i društvenom životu Rusije pokazuje da, ma koliko god Hruščov bio karikaturalna ličnost, posljedice njegovih odluka Rusija i dan-danas osjeća na sebi. Predaja Krima Ukrajini, invazije vojnika u zemlje Varšavskog pakta, kubanska kriza - ove prekretnice u povijesti neraskidivo su povezane sa suvremenom geopolitičkom situacijom u svijetu, a riječi "SSSR je velika država" rimuju se s raspoloženjem aktualne ruske vlasti.