EU priprema donošenje sankcija liderima samoproglašenih narodnih republika

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da će šefovi Ministarstava vanjskih poslova država EU razmotriti niz sankcija kao odgovor na izbore u Donjeckoj i Luganskoj narodnoj oblasti, koji su se održali 2. studenog. Prema mišljenju Bruxellesa, izbori za predsjednika samoproglašenih republika proturječe minskim sporazumima te su krizu u Ukrajini doveli do stadija ''zamrznutog'' konflikta. Prema informacijama medija, više od 20 političara i vojnika, koji su sudjelovali u provebi izbora u regiji, bit će stavljeno na crnu listu EU.

Kako izvještava ruski Kommersant, pozivajući se na svoj izvor u strukturama EU, Europa neće uvoditi nove ekonomske sankcije Rusiji te planira samo proširiti crne liste ''persona non-grata''.

''Za odobrenje novih ekonomskih sankcija potreban je konsenzus svih 28 država EU, što trenutno uopće nije realno – ozbiljne rasprave nastale su već prilikom usuglašavanja prošlog paketa sankcija (koji je prihvaćen u rujnu – op. red.). I zbog toga što ruske vlasti nisu priznale rezultate izbora od 2. studenog, izjavivši da samo 'poštuju' izbor građana (samoproglašenih republika – op. red.)'', rekao je izvor Kommersanta.

Pozicija Moskve

Kremlj smatra da je odustajanje EU od politike sankcija ''pozitivan signal''. ''Čini mi se da su izjave gospođe Merkel pozitivan signal, vrijeme je da se zaustave, vrijeme je da odustanu od politike konfrontacije, vrijeme je da se stane s pokušajima izolacije Rusije, to je besmisleno, ne daje nikakav rezultat, samo produbljuje napetost'', izjavila je Valentina Matvienko, predsjednica Vijeća Federacije.

Izbori u Donbasu donijet će nove tenzije Moskva je faktički priznala rezultate izbora, koji su unatoč prosvjedu Kijeva održani 2. studenog na jugoistoku Ukrajine. Stručnjaci smatraju da će ta odluka svakako izazvati daljnje pogoršanje odnosa Rusije i Zapada.

Prema njezinim riječima, Rusija, SAD i EU moraju se zajedno suprotstavljati sve većim izazovima svjetske politike.

''Ni jedna država se ne može sama suočiti s tim. Radi se o puno većim vrijednostima nego što je razmjena uboda, razmjena prijetnji ili sankcija. To nije dostojno razine tih država. Ne samo da se nadamo da neće biti uvedene nove sankcije, nego da će se s vremenom ukinuti stare te će biti uspostavljen normalan, realan dijalog u kojem će se uzimati u obzir uzajamni interesi'', podcrtala je Matvienko.

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, pozvao je zapadne države da se suzdrže od nasilnih i ekonomskih metoda rješenja problema.

''Potrebno je ne povlađivati idejama u Kijevu, idejama o potrebi povratka nasilnim metodama rješenja krize, potrebno je odgovoriti vruće glave od takve vrste misli te pokušati ispuniti obveze, koje su kijevske vlasti preuzele na sebe u sklopu projekta za političko smirivanje krize'', rekao je Lavrov.

Ponavljanje povijesti s Gruzijom

''Očito smo priznali pregovore za Vrhovnu Radu te iskazali danak poštovanja izborima u Donbassu. Drugim riječima, nastala je situacija kao ona sredinom 90-ih, kad je Rusija podržala cjelovitost Gruzije'', izjavio je Andrej Suzdaljcev, vodeći znanstveni suradnik Centra za kompleksna istraživanja na Višoj školi ekonomije. Prema njegovim riječima, u Moskvi su odlično znali da Tbilisi ne kontrolira Abhaziju ni Južnu Osetiju te, kad je Saakašvili  pokušao nasilno vratiti konstrolu nad regijama, Kremlj je donio odluku o uvođenju mirotvornih snaga te priznao neovisnost republika.

Suzdaljcev smatra da je Moskva dobila moćno oružje političkog pritiska na Kijev te ako prizna rezultate izbora u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Repulici, to će značiti priznanje neovisnosti republika. ''Rusija će nastaviti surađivati sa samoproglašenim republikama u sklopu minskih sporazuma. Razvijat ćemo ekonomske, socijalne i kulturne veze s jugo-istokom Ukrajine isključivo u sklopu sporazuma koji su postignuti u Bjelorusiji'', dodao je stručnjak.

Kremlj "poštuje" izbore na jugoistoku Ukrajine, ali ih ne "priznaje" Pomoćnik predsjednika RF Jurij Ušakov izjavio je da je stav Moskve prema izborima u samoproglašenim republikama na jugoistoku Ukrajine jasno izražen riječju "poštujemo" u formulaciji Ministarstva vanjskih poslova, kao i da između riječi "poštujemo" i "priznajemo" ne stoji znak jednakosti.

Kako je objasnio za Ruski vjesnik Aleksej Arbatov, voditelj Centra za međunarodnu sigurnost na Institutu za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose pri Ruskoj akademiji znanosti, izbori u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici održavali su se pod parolom ''neovisnosti'', zbog čega Rusija nije priznala rezultate izbora.

''U minskim sporazumima sasvim jasno je propisano da se te obje ukrajinske regije razmatraju kao dio države, čak ako imaju posebna prava i određenu autonomiju'', istaknuo je Arbatov.

Prema njegovim riječima, cjelovitost države i poseban status regije propisani su u trećoj i devetoj točki minskog sporazuma, a u budućnosti trebali bi biti u potpunosti ozakonjeni zakonom o posebnom statusu Donbassa (ukrajinski parlament prihvatio je 18. listopada prijedlog zakona o davanju posebnog statusa Donjenckoj i Luganskoj oblasti – op. red.).

''Zbog toga je poštivanje izbora jedna stvar, a priznavanje pobjednika kao legalnih predsjednika republika sasvim druga. Takav korak bio bi konačan raskid odnosa s Ukrajinom. Nakon ''Krima'' Moskva neće ići na takav korak'', izjavio je stručnjak.