''Šestorka'' i Iran gotovo usuglasili sporazum o nuklearnom problemu

"SAD zahtijeva da se njihov broj smanji s 9 000 na 1 500. Ipak, Islamska Republika nije spremna napraviti takav korak i odbaciti svoj nuklearan program koji je stvaran deset godina''Izvor: Reuters

"SAD zahtijeva da se njihov broj smanji s 9 000 na 1 500. Ipak, Islamska Republika nije spremna napraviti takav korak i odbaciti svoj nuklearan program koji je stvaran deset godina''Izvor: Reuters

''Šestorka'' međunarodnih posrednika (Rusija, Kina, SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) i Islamska Republika Iran blizu su sklapanja sporazuma, koji bi trebao staviti točku na nesporazume oko njezinog nuklearnog programa te stvoriti uvjete za ukidanje velikih ekonomskih sankcija.

Ruski masmediji navode riječi diplomatskih izvora, koji tvrde da strane moraju usuglasiti još samo red ukidanja sankcija. Međutim, ruski stručnjaci tvrde da kompromis u nuklearnom pitanju još uvijek ne znači potpuno ukidanje sankcija Teheranu, budući da je jedan dio sankcija uveden zbog optužbi da Iran potpomaže terorizam.

Do 24. studenog trebao bi biti potpisan sveobuhvatan sporazum između ''šestorke'' i Irana, koji određuje mirovni karakter njegovog nuklearnog programa u zamjenu za skidanje aktivnih sankcija Teheranu. Međutim, diplomatski izvor, na koji se pozivaju novine Kommersant, govori da je nemoguće unaprijed govoriti o određenom napretku. ''Zasad ostaje neriješeno jedno pitanje - pitanje procedure ukidanja sankcija. Gotovo da su svi tehnički detalji sporazuma već usuglašeni, ostaju još neka razilaženja, no koja se mogu riješiti ako postoji politička volja. Iran želi da se hitno ukinu sankcije na dan objavljivanja sporazuma. Ta varijanta nije realistična'', izjavio je diplomat koji je želio ostati anoniman.

Povećati sliku.

Ipak, izvor tvrdi da je američkoj administraciji jako važno, zbog unutarnjih političkih razloga, da postigne napredak u iranskom pitanju. ''Zbog toga oni potiču ostale članove 'šestorke' da se pitanje riješi upravo do 24. studenog. Drugi sudionici procesa ne hvataju se, pak, tako grčevito za datum, smatrajući da je važnije pronaći pouzdane dogovore koji bi bili prihvatljivi za obje strane. Ali i oni su spremni napraviti sve kako bi se sve sredilo u roku'', izjavio je diplomat.

U studenom 2013. Iran i ''šestorka'' međunarodnih pregovarača dogovorili su se da će do 20. lipnja 2014. usuglasiti dokument, koji jamči isključivo mirovni karakter nuklearnog programa Irana u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcije. Potom je rok prenesen do 24. studenog.

Glavna razilaženja strana trenutno se tiču reda ukidanja sankcija Islamskoj Republici te broja centrifuga za bogaćenje urana, kojima Teheran raspolaže.


Politički i ekonomski aspekti sporazuma

''Postoje dva scenarija razvoja radnje: potpisivanje okvirnog ili sveobuhvatnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu do 24. studenog. Prva varijanta izgleda realnija, jer ne pretpostavlja obveze za potpuno ukidanje sankcije protiv Teherana, koje nisu uvedene republici toliko zbog njezine nuklearne proizvodnje, već zbog pomoganja terorizma u regiji'', izjavio je za Ruski vjesnik Vladimir Evseev, direktor Centra za društveno-politička istraživanja.

Kako je istaknuo stručnjak, prvi paket sankcija uveden je Teheranu još 1984., nakon terorističkog napad Hezbollaha na bazu s međunarodnim snagama u Libanonu. Tad su poginuli američki i francuski vojnici.

Rusija i Iran surađivat će u svemiru
Početkom svibnja saznalo se da je moguća aktivizacija rusko-iranske suradnje u području istraživanja svemirskog prostora.

''Strane se razilaze i u pitanjima broja centrifuga za bogaćenje urana. SAD zahtijeva da se njihov broj smanji s 9 000 na 1 500. Ipak, Islamska Republika nije spremna napraviti takav korak i odbaciti svoj nuklearan program koji je stvaran deset godina'', podcrtao je analitičar. Evsejev smatra da se može postići veliki napredak, ako se Iranu predloži postupni plan ukidanja sankcija. No plan se još uvijek treba razraditi.

''Može se točno reći čega neće biti u sporazumu. Neće biti povezivanja raketnog i nuklearnog programa države. Iran neće pristati na ograničenja u tom pitanju. Neće biti ni zatvaranja podzemnog poduzeća u Fordu za bogaćenje urana. A sve ostalo je moguće'', zaključio je Vladimir Evseev.

Kako je izjavio Aleksej Skopin, voditelj Katedre za regionalnu ekonomiju i ekonomsku geografiju pri Višoj školi ekonomije, pregovori s Iranom ne vode se danas toliko zbog rješavanja nuklearnog problema, koliko zbog priključenja Irana ''europskoj plinskoj igri''. ''U zamjenu za ukidanje sankcija Teheran treba značajan dio svojeg plinskog izvoza usmjeriti u Europu po onim maršrutama koje traže Amerikanci. To će dovesti do smanjenja cijena ruskog plina, jer će se na europskom tržištu pojaviti novi isporučitelj'', istaknuo je stručnjak.