Rusija podržala kinesku viziju integracije u azijsko-tihooceanskoj regiji

Dan uoči Summita ATES u Pekingu kineski mediji su Obaminu politiku u Tihooceanskoj regiji nazvali "banalnom". Izvor: Reuters

Dan uoči Summita ATES u Pekingu kineski mediji su Obaminu politiku u Tihooceanskoj regiji nazvali "banalnom". Izvor: Reuters

Summit Azijsko-tihooceanske suradnje (ATES) održan u Pekingu pokazao je da Kina želi biti lider u regiji. Tome značajno doprinosi protivljenje Moskve i Pekinga američkom planu o stvaranju Transpacifičkog partnerstva (iz kojeg bi Rusija i Kina bile izuzete), kao i težnja Moskve da uspostavi stratešku suradnju s Pekingom i pospješi razvoj ruskog Dalekog Istoka.

U završnoj deklaraciji Summita čelnici najvećih gospodarskih sila Azije i bazena Tihog oceana istaknuli su: "Od ATES-a se očekuje da radi na konsolidaciji i razvoju regionalne gospodarske integracije, pruža potporu multilateralnom trgovinskom sustavu, da se suprotstavi protekcionizmu u svim njegovim oblicima, kao i da poduzme mjere radi sprečavanja moguće fragmentacije regionalne trgovine."

Odgovor na ove izazove trebao bi pružiti osnivanje Azijsko-tihooceanske zone slobodne trgovine (ATZST), a jedan od doprinosa toj ideji je usvajanje Akcijskog plana sudjelovanja ATES-a u uspostavljanju ATZST-a. Kako je istaknuo domaćin Summita, generalni tajnik CK KP-a NR Kine Xi Jinping, to je jedan od najvažnijih rezultata foruma.

Pregled ruskog tiska: Susret Putina i Obame, jačanje rusko-kineske suradnje, incidenti Rusije i NATO-a
Novine izvještavaju da je ruskom i američkom predsjedniku zaista uspjelo da ''nakratko porazgovaraju''. Lideri Kine i Japana isto su međusobno razgovarali. Međutim, i Tokio i Washington, piše Nezavisimaja, i dalje se suprotstavljaju jačanju pozicija Kine u Aziji.

Osim toga, to je i najveće dostignuće Kine, koja je na Summitu formulirala ovu inicijativu i koja planira predvodi njezinu realizaciju, iako razgovori o Tihookeanskoj integraciji traju od samog osnutka ATES-a, tj. već 25 godina.

Suština kineskog prijedloga je u tome što on predstavlja alternativu američkoj ideji o osnivanju Transpacifičkog partnerstva (TPP). To bi također bila zona slobodne trgovine u koju bi trebale ući SAD, Japan, kao i većina zemalja iz regije koje su bliske SAD-u. Ali ne Kina i Rusija.

Kako je prije 2 godine azijsko-tihookeansku regiju nazvao ključnom za američke nacionalne interese, predsjednik Barack Obama nastoji formirati sustav za "obuzdavanje" Kine. Ovaj sustav umnogome preslikava odnose u Europi, u kojoj se granice EU gotovo u potpunosti poklapaju s zonom nadležnosti NATO-a.

Očito su zbog toga dan uoči Summita kineski mediji Obaminu politiku nazvali "banalnom". Stručnjaci u Rusiji dijele ovo mišljenje. "SAD u Pekingu ne predlažu ništa novo", ističe Gleb Ivašencov, zamjenik direktora Ruskog centra za istraživanja ATES.

Kina je, naprotiv, na Summitu predložila sveobuhvatno partnerstvo bez linija podjele, kojima se potiču konfrontacije. I u tome je dobila punu potporu Rusije. U svom obraćanju na prvom radnom sastanku čelnika foruma ATES predsjednik Rusije Vladimir Putin je izjavio: "U tom kontekstu želio bih pohvaliti pekinški akcijski plan o suradnji u procesu uspostavljanja azijsko-tihookeanske zone slobodne trgovine. Mjere koje su predviđene ovim planom omogućit će usklađivanje integracijskih inicijativa na prostoru ATES-a. "Međutim, predsjednik RF je istaknuo da "novi dogovori ne trebaju nanijeti štetu multilateralnoj trgovini u sustavu Svjetske trgovinske organizacije".

To je istovremeno i kritika američke koncepcije TPP-a, i podrška kineskoj poziciji koja je u skladu s ruskim prijedlozima iznesenim na Summitu ATES u Vladivostoku 2012.


Zajednički stavovi i rast trgovine

Moskva i Peking gaje konceptualno iste stavove prema suradnji u azijsko-tihooceanskoj regiji. To potvrđuje i intenzivan razvoj bilateralnih trgovinsko-ekonomskih odnosa, koji je, između ostalog, došao do izražaja i na marginama Summita. Postignut je načelni dogovor o još jednoj - zapadnoj - ruti za isporuke plina Kini, što ugrožava monopol Europe kao najvećeg potrošača ruskog plina.

Rusija i Kina potpisale 38 sporazuma
Realizacija suradnje između Rusije i Kine dostiže višu razinu. Ruske banke su od Kine dobile nove kredite, a pojavila se i mogućnost širenja suradnje u oblasti energetike.

Osim toga, tvrtka Rosneft je s kineskom nacionalnom korporacijom za ispitivanje i eksploataciju nafte i plina CNODC na marginama Summita ATES potpisala okvirni sporazum o prodaji 10 posto udjela u Zatvorenom dioničkom društvu Vankorneft. To je ozbiljna privilegija za kineske uvoznike. Povećavaju se i izravne isporuke nafte Kini. Kako je izjavio direktor tvrtke Rosneft Igor Sečin, Rusija i Kina su dogovorile dodatne isporuke nafte. Radi se o količini od 5 milijuna tona nafte godišnje.

Podsjetimo da su još krajem lipnja 2013. Rosneft i kineska nacionalna korporacija za naftu i plin CNPC potpisale dugoročan sporazum o isporukama ruske nafte Kini. "Radi se o količini od 365 milijuna tona tijekom 25 godina, a vrijednost ugovora se procjenjuje na 270 milijardi dolara", tom prilikom je izjavio Sečin.

Ne radi se toliko o prevazilaženju aktualnih sankcija prema Rusiji, koliko o strategiji okretanja Rusije prema Istoku, koju je ruski predsjednik najavio još prije dvije godine.

I nije u pitanju samo jačanje partnerstva s Kinom. Prioritetni cilj Rusije je da na temelju ekonomske suradnje unutar azijsko-tihooceanske regije obnovi i razvije ekonomiju Sibira i ruskog Dalekog Istoka. "Samo na taj način zemlja će uspjeti postići i sačuvati status velike sile. Drugi način ne postoji", ističe Gleb Ivašencov.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće