Rusko-kubanski zajednički projekti u svemirskoj sferi potječu još od 1960-ih. Na slici: stanica "Caribe" na Kubi. Izvor: Aleksandar Moklecov / RIA Novosti
Državna duma RF je krajem listopada ratificirala sporazum između Rusije i Kube o suradnji u istraživanju i korištenju svemirskog prostranstva u mirnodopske svrhe. Zakon je unesen u Državnu dumu u srpnju ove godine, a sam sporazum je potpisan još 2013. u Havani tijekom službenog posjeta premijera Dmitrija Medvedeva Kubi. Sporazum se tiče zajedničkih projekata u području geodezije, meteorologije, televizijskog i radijskog emitiranja, satelitske komunikacije (uključujući postavljanje stanica za korekciju i monitoring sustava GLONASS). Strane također planiraju zajedničku razradu svemirske tehnike i novih tehnologija.
Uklanjanje
carinskih barijera
![]() |
Rusija želi veći broj zemaljskih postaja GLONASS-a na zapadnoj hemisferi. Izvor: Photoshot / Vostock-Photo |
Kako se navodi u tekstu sporazuma, suradnja će obuhvatiti širok spektar zajedničkih projekata - od daljinskog sondiranja Zemlje iz svemira do razrade tehnike i tehnologije u svemirskoj sferi i mnogim drugim područjima.
Tekst dokumenta dotiče se i pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva, reguliranja sporova između strana u slučaju sukoba, pitanja odgovornosti i naknade štete.
Donesena je odluka da se u cilju intenzivnijeg razvoja zajedničkih svemirskih programa roba koja je specijalno namijenjena za uporabu na zajedničkim projektima prilikom prelaska carinske crte oslobodi od carinskih pristojbi i poreza.
Povijest suradnje
Rusko-kubanski zajednički projekti u svemirskoj sferi potječu još od 1960-ih. Kubanci su dobivali podatke o višim slojevima ionosfere pomoću ruskih satelita, a u blizini grada Santiago de Cuba izgrađena je stanica koja je nadgledala sovjetske visokoorbitalne znanstvene satelite.
Osim toga, na Kubi je unutar sovjetsko-kubanske tehničke suradnje uz sudjelovanje sovjetskih stručnjaka bila izgrađena stanica za svemirsku komunikaciju "Caribe". Ona je postala jedan od elemenata telekomunikacijskog sustava Intersputnik, koji je povezivao sve telekomunikacijske satelite socijalističkih zemalja. Taj sustav je postao drugi međunarodni sustav satelitske komunikacije na svijetu poslije sustava Intelsat.
Tijekom 1980-ih Kuba je u svemir poslala svog prvog astronauta u okviru programa Interkozmos - bio je to Arnaldo Tamajo Mendez. On je proveo osam dana na sovjetskoj orbitalnoj postaji Saljut-6.
Nakon raspada SSSR-a zajednička suradnja u toj sferi (kao i u mnogim drugim) bila je obustavljena, ali je, gotovo dvadeset godina kasnije, ponovno obnovljena. Rusija je još 2008. izrazila želju da pomogne Kubi u izgradnji vlastitog svemirskog centra. Kako je za Ruski vjesnik izjavio bivši direktor Roskozmosa Anatolij Perminov, zemlje su namjeravale zajedno upotrijebiti satelite za daljinsko sondiranje Zemlje, a centar na Kubi bio je potreban za obradu podataka dobivenih pomoću satelita. Ipak, danas se ne zna ništa o stanju ovog projekta.
U perspektivi -
GLONASS
S Kubancima su tada, tijekom 2008., održani preliminarni razgovori o ruskom satelitskom navigacijskom sustavu GLONASS, pandanu američkog sustava GPS. Kako bi povećala preciznost svog navigacijskog sustava, Rusija je zainteresirana za maksimalno geografsko širenje pozicija zemaljskih postaja svog sustava, koje dobivaju informacije sa satelita na geostacionarnoj orbiti.
Globalni udar iz svemira: Povratak „Zvjezdanih staza“
Strogo povjerljivo: Kako se konstruiraju letjelice usred Sibira
Rusija pravi bespilotne letjelice na tehnološkoj osnovi zrakoplova PAK FA
U namjeri da poveća broj takvih stanica na zapadnoj hemisferi, Rusija vodi pregovore o njihovom razmještanju na teritoriju zemalja Latinske Amerike. Sporazum o razmještanju postaja sustava GLONASS na Kubi već je ratificiran. Ove godine je odobren nacrt zakona o ratifikaciji sporazuma o svemirskoj suradnji s Nikaragvom, kojim je također ugovoreno postavljanje zemaljskih postaja GLONASS-a u toj zemlji. Pregovori se vode i s Meksikom.
Latinoameričkim zemljama koje pokušavaju realizirati vlastite svemirske programe nužna je odgovarajuća infrastruktura i tehnologije, a Rusija ih je spremna ustupiti. Uz sudjelovanje ruskih znanstvenika već je konstruiran peruanski satelit "Časkom-1", a ruske rakete-nosači u orbitu već lansiraju argentinske i urugvajske satelite.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu