Pregled ruskog tiska: Susret Putina i Obame, jačanje rusko-kineske suradnje, incidenti Rusije i NATO-a

Nezavisimaja gazeta ističe da je forumu Azijsko-tihooceanske ekonomske suradnje bila posvećena posebna pozornost, jer su mnogi očekivali da će se unutar summita održati susreti kineskog predsjednika Xi Jingpinga i japanskog premijera Shinzoa Abea te Vladimira Putina i Baracka Obame.

Novine izvještavaju da je ruskom i američkom predsjedniku zaista uspjelo da ''nakratko porazgovaraju''. Lideri Kine i Japana isto su međusobno razgovarali. Međutim, i Tokio i Washington, piše Nezavisimaja, i dalje se suprotstavljaju jačanju pozicija Kine u Aziji.

Summit ATES-a u Pekingu učvršćuje istočni vektor ruske politike

Viktor Pavljatenko, vodeći znanstveni suradnik Instituta za Daleki istok pri Ruskoj akademiji znanosti, objasnio je za novine da su Kina i Japan uzeli u obzir negativne posljedice konfliktne situacije. Prema riječima stručnjaka, ''za Kinu je dijalog dvaju lidera vrlo važan korak''. Međutim, ništa manje pozornosti nije posvećeno ni predstojećim pregovorima između kineskog predsjednika Xi Jingpinga i američkog predsjednika Baracka Obame. ''Svakodnevne novine'', glavno kinesko tiskovno izdanje, već su napisale što Peking očekuje od pregovora: SAD i Kina ''moraju izgraditi novi tip odnosa''. Ipak, Kinu uznemirava odluka Washingtona da ''provede ponovnu nadogradnju svoje strategije u Azijsko-tihooceanskoj regiji''.

Kako piše Nezavisimaja gazeta, već više godina postoje nesuglasice između Kine i SAD-a. No posljednjih mjeseci Bijela kuća ima ponovno razlog za nezadovoljstvo političkim kursom kineskog predsjednika: Kina previše aktivno učvršćuje veze s Rusijom. I SAD je ozbiljno uznemiren zbližavanjem Moskve i Pekinga, zaključuju novine. 

http://www.ng.ru/world/2014-11-11/7_japan.html

Gazeta.ru rezimirala je rezultate rusko-kineskih pregovora, koji su se održali u sklopu summita Azijsko-tihooceanske ekonomske suradnje. Velika pozornost bila je posvećena, pišu novine, posjeti Vladimira Putina Kini: od nastupa predsjednika na forumu očekivano je jako puno, uključujući i razgovore o Ukrajini te aktualnoj geopolitičkoj situaciji. Međutim, za razliku od nedavnih izjava u Sočiju, taj govor ruskog predsjednika ispao je potpuno miran i miroljubiv. Vladimir Putin još jednom je pokušao uvjeriti strane biznismene da se u Rusiji može voditi biznis, te pokušao objasniti da aktualno stanje stvari u ruskoj ekonomiji, uključujući i u situaciji s rubljom, nije tako strašno kao što bi se moglo činiti, pišu novine.

Jedan od glavnih događaja pregovora bilo je potpisivanje ruskog i kineskog Ministarstva energetike memoranduma o isporuci prirodnog plina po takozvanoj zapadnoj maršruti. Gazeta.ru podsjeća da su Rusija i Kina još u svibnju sklopile sporazum za isporuku 38 milijardi kubičnih metara godišnje u sljedećih 30 godina po ''istočnoj maršruti'' (plinovod Sila Sibira).

Novine izvještavaju da glavni događaji sljedećih mjeseci moraju biti sporazumi s azijskim investitorima o osnivanju zajedničkih poduzeća na teritoriju Dalekog istoka za proizvodnju poljoprivrenih proizvoda i pripreme šuma za obradu. Pozivajući se na Kirilla Dmitrieva, šefa Ruskog fonda za izravne investicije, ne radi se samo o kineskim investicijama, već i o sredstvima iz Južne Koreje I Singapura.

http://www.gazeta.ru/business/2014/11/10/6297281.shtml

Europski stručnjaci upozoravaju na značajan rast vojne napetosti između Rusije I NATO-a, te na granicama sa Švedskom i Finskom, Kommersant piše svojim čitateljima. U referatu europskog analitičkog centra European Leadership Initiative govori se da je do toga dovela ukrajinska kriza.

Forbes proglasio Putina najmoćnijom osobom godine Drugu godinu zaredom ruski predsjednik Vladimir Putin se nalazi na samom vrhu Forbesove godišnje liste najmoćnijih ljudi u svijetu. Američki predsjednik Barack Obama nalazi se na drugom mjestu, dok je kineski predsjednik Xi Jinping na trećem.

Novine pojašnjavaju da se posljednjih mjeseci između Rusije i NATO-a dogodilo 40-ak opasnih incidenata (uglavnom u zraku), od kojih su tri mogla dovesti do žrtava ili oružanog sukoba. Prema podacima referata centra European Leadership Initiative, takvi su se incidenti u zraku naglo povećali. Ove godine zrakoplovi NATO-a podignuli su se u nebo da bi presreli ruske zrakoplove više od sto puta, što je tri puta više nego u 2013. Osim toga, u dokumentu se navodi da ruski zrakoplovi navodno krše zračni prostor država alijanse, riskantno pilotiraju, nisko nadlijeću brodove NATO-a, simuliraju zračne  napade te ''prave druge opasne i provokacijske incidente''. Većina od njih dogodila se na Baltiku, u prostoru iza Polarnog kruga, Crnom moru te uzduž granica SAD-a i Kanade.

Izvori u Ministarstvu obrane Rusije izjavili su za novine Kommersant da ruski zrakoplovi nisu ni jednom kršili zračni prostor drugih država. Aktiviranje manevara Vojno-zračnih snaga u Ministarstvu obrane objasnili su Kommersantu planovima za povećanje letnih sati kod pilota. Prema riječima jednog od sugovornika Kommersanta, ''zbog jasnih razloga'' pojačano je i zračno patroliranje rusko-ukrajinske granice.

Novine ističu da autori referata pozivaju da se hitno osiguraju učinkoviti vojni kanali za uzajamnju suradnju Rusije I NATO-a, da bi se spriječila mogućnost pretvaranja takvih incidenata u sukobe s ''katrastofalnim posljedicama''. Ipak, stručnjaci centra European Leadership Initiative su uvjereni da će broj takvih incidenata samo rasti, dodaje Kommersant. 

http://www.kommersant.ru/doc/2607762