Summit ATES-a u Pekingu učvršćuje istočni vektor ruske politike

Kako je najavljeno, Putin će se na marginama summita već prvog dana sastati s predsjednikom CK KP Kine Xi Jinpingom. "Čelnici će razmotriti pitanja bilateralne suradnje i aktualne međunarodne i regionalne probleme, a usporedit će i stavove dviju zemalja o najvažnijim aktualnim pitanjima o kojima će se razgovarati na predstojećim summitima ATES-a i G-20. Predviđeno je da nakon susreta bude potpisan niz bilateralnih dokumenata", priopćila je informativna služba Kremlja.

Strane su još u svibnju, prilikom Putinove posjete Kini, najavile novu fazu sveobuhvatnog partnerstva i strateške suradnje. Međutim, tom prilikom je ukazano i na stare obveze vezane za "pružanje čvrste uzajamne potpore oko pitanja koja zadiru u osnovne interese dviju zemalja, posebno po pitanju očuvanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i sigurnosti". To je prilično transparentna aluzija na mogućnost sklapanja vojnog saveza, o kojem ni Moskva ni Peking zasada ne govore otvoreno.

Takav stav je potkrijepljen naglim ubrzanjem razvoja rusko-kineskih gospodarskih veza.

Još u svibnju je sklopljen megaugovor o izgradnji plinovoda Snaga Sibira i izvozu prirodnog plina u Kinu u vrijednosti od 400 milijardi dolara. To je, međutim, samo tzv. Istočna ruta, a pregovara se i o Zapadnoj ruti. Ova druga će omogućiti da se u slučaju potrebe plin koji sada iz Zapadnog Sibira ide u Europu preusmjeri u Kinu. Takva elastičnost Rusiji izuzetno odgovara.

U listopadu je državni koncern Rosneft priopćio da kineskoj nacionalnoj energetskoj kompaniji CNPC prodaje 10% dionica projekta industrijalizacije najvećeg naftnog nalazišta u Istočnom Sibiru. Ista kineska tvrtka kupila je i 20% dionica proekta "Jamal LNG" od tvrtke "Novatek". U suštini, Rusija je konačno omogućila Kinezima da sudjeluju u industrijalizaciji njenog rudnog bogatstva.

Vrlo su aktualni i projekti izgradnje prve superbrze magistralne pruge u Rusiji na liniji Moskva-Kazan uz sudjelovanje tvrtke "China Railway Construction Corp". Ugovor je vrijedan oko 10 milijardi dolara s izgledima produžetka pruge sve do Pekinga. Tvrtka "Huawei Technologies" razmatra projekte sličnog opsega u području mobilne telefonije.

Državne banke dviju zemalja osigurale su sklapanje poslova potpisivanjem sporazuma o swapovima pretvorbe [eng. swap - zamjena jedne aktive drugom] u rubljima i juanima u vrijednosti od 25 milijardi dolara. To omogućuje ruskom biznisu da izbjegne zapadne sankcije koje mu ne dopuštaju uzimanje kredita od stranih banaka, a Kina tako štedi svoje devizne rezerve. Sve je to u krajnjoj instanci usmjereno na potiskivanje dolara iz uzajamnih transakcija.

Ukratko rečeno, u rusko-kineskim odnosima očito je nastupio period koji bi se mogao okarakterizirati kao medeni mjesec, što će još jednom potvrditi i predstojeći susret Putina i Xi Jinpinga. Za SAD će to biti očigledna potvrda da one svojom sadašnjom politikom sankcija svim snagama guraju Rusiju prema Kini, kojoj na taj način samo omogućuju da postane još jača u globalnoj konfrontaciji.

Ipak, ne može se reći da je Moskva okrenuta samo prema Kini.

Argentina želi u BRICS Indijski veleposlanik u Argentini Amarend Khatua ovih dana je izjavio da su se po tom pitanju pozitivno izjasnili Brazil, Indija i JAR, dok Rusija i Kina zasad razmatraju inicijativu Buenos Airesa.

Putin će se u Pekingu na marginama summita sastati s japanskim premijerom Šinzoom Abeom. Japan se trudi da pošalje Moskvi signal s porukom da su mu "uvrtali ruke" kako bi uveo sankcije Rusiji, i da je spreman za razgovor o gospodarskoj suradnji u Sibiru. Tim prije što je to jedina zemlja koja u ovom području ima iskustvo, stečeno još u sovjetsko doba. Japan je, primjerice, zajedno s Ruskom Federacijom započeo industrijalizaciju sahalinskih nalazišta nafte i plina.

Osim toga, Rusija je proglasila zaokret prema Istoku, tako da je i sama spremna za svestranu suradnju. Vlada Rusije je uoči summita podnijela Državnoj dumi nacrt zakona o teritorijima ubrzanog razvoja na ruskom Dalekom Istoku.

Kako je u listopadu izjavio ministar za razvoj ruskog Dalekog Istoka Aleksandar Galuska, u zakonu o teritorijima ubrzanog razvoja realizirane su dvije ključne ideje - sveobuhvatna deregulacija i značajan porezni stimulans u korist stranih investitora. Prema njegovim riječima planirano je da teritoriji ubrzanog razvoja donesu preko 600 milijardi rubalja izravnih investicija i preko 37 tisuća novih visokoproizvodnih radnih mjesta.

Ukoliko spisak od 14 izabranih teritorija bude usvojen, mreža teritorija ubrzanog razvoja obuhvaćat će tri morske luke, dva logistička čvora, tri agroindustrijska i dva kemijska klastera, centar izgradnje zrakoplova, tvornicu građevinskih materijala, poduzeće koje proizvodi brilijante i draguljarske proizvode od njih, kao i znanstveno-obrazovni centar. Prema podacima Ministarstva za razvoj ruskog Dalekog Istoka, veći dio teritorija ubrzanog razvoja (11 od ukupno 14) nalazit će se u regijama koje graniče s Kinom, dok će dvije biti u Jakutiji, a jedna na Kamčatki. U Primorskom Kraju će se nalaziti 5 od 14 teritorija, a među njima je i Ruski otok u Vladivostoku, gdje je 2012. održan summit ATES-a.

U ovom zakonu se zapravo krije glavni pristup kojeg se Rusija pridržava kada je riječ o politici u azijsko-tihooceanskoj regiji - ekonomska suradnja prije svega.