Mađarski majdan: Zbog podrške Južnom toku, SAD i EU vrše pritisak

Mađarski premijer Viktor Orban potvrdio je svoju odluku da ostvari projekt izgradnje plinovoda Južni tok, usprkos izjavama Europske unije, pišu u srijedu praške novine Pravo. To je Orbán izjavio predstavnicima stranih masmedija nakon što je mađarski parlament odobrio zakon, kojim se ubrzava proces izgradnje mađarskog ogranka tog cjevovoda. Čitava ta priča počela je u ponedjeljak, 3. listopada, kad su zastupnici Parlamenta Mađarske donijeli zakon, koji dopušta kompanijama, koje nemaju odgovarajuću europsku dozvolu, gradnju plinovoda. Mađarski parlament odobrio je zakon uz podršku vladajuće stranka Fidesz (Mađarski građanski savez) premijera Orbana. Druga najveća mađarska stranka Jobbik (''Za bolju Mađarsku'') isto je podržala taj zakon, govori za novine Vzgljad Adrienn Szaniszló, tajnica predsjednika stranke Jobbik.

Zakon zapravo dopušta da se mimoiđu zakoni Trećeg energetskog paketa. A upravo kršenje tih normi bio je povod da Europska komisija zamrzne izgradnju Južnog toka na teritoriju Europske unije.

Europska komisija izjavila je da očekuje od mađarskih vlasti objašnjenje tog zakona. ''Europska komisija trenutno se nalazi u kontaktu s mađarskim vlastima, kako bi se to pitanje razjasnilo'', izjavio je jučer na brifingu u Bruxellesu predstavnik Europske komisije.  

Adrienn Szaniszló uvjerava da je doneseni zakon ''u potpunosti normalan te da odgovara europskom pravu''. ''I sama Europska komisija izjavila je da nema problema sa zakonom. Oni se samo boje da je Mađarska donijela taj zakon, kako bi Rusija mogla izgraditi Južni tok'', izjavila je.

''No Mađarska mora dobiti energetsku sigurnost, a za to je potrebno izgraditi Južni tok. Taj plinovod mora izgraditi Rusije'', govori Adrienn Szaniszló.  

Ipak, Mađarsku ne plaše protivljenja Europske unije, čak ni ''posljedice'' kojim je ranije Europska komisija otvoreno zaprijetila svim članicama Južnog toka (Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj i Sloveniji).  

Nekad je i Rusija isporučivala plin tranzitom preko Ukrajine u Njemačku. No izgradivši Sjeverni tok, Berlin je postao potpuno neovisan o ''raspoloženju'' u Kijevu. Isto to želi Mađarska, kao, uostalom, i druge južnoeuropske države. Samo se Bugarska predala pod pritiskom EU i SAD-a. Ipak, malena Mađarska se opire, iako Zapad vrši ekonomski, politički pritisak na državu.

''Kako pritišću? Onako kao što su, recimo, na Bugarsku. Nazvali su iz SAD-a u Bugarsku, te je sljedeći dan bugarski ministar rekao da neće biti Južnog toka'', govori Szaniszló.

Na Mađarsku su već počeli vršiti pritisak. SAD je uveo sankcije protiv Mađarske. One se tiču niza visokih mađarskih dužnosnika i biznismena, kojima su zabranili ulaz u Ameriku. SAD ne govori izravno o razlozima sankcija, već optužuje mađarske vlasti za korupciju.

''Prije tjedan dana počeli su organizirati mađarski majdan, i tu osjećamo strani utjecaj. Potom sankcije koje zabranjuju (dužnosnicima) ulaz u Ameriku. Potom Europa, konkretno Angela Merkel, počela je kritizirati mađarski budžet. Žele ograničiti sredstva, koja idu iz Europske unije u Mađarsku, već su nam time počeli prijetiti'', Szaniszló opisuje pritisak od strane drugih država.

Rusija zadržava svoje osnovne ekonomske principe Rusija će nastaviti razvijati suradnju sa zemljama BRICS-a, ali će sačuvati i odnose s EU, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na investicijskom forumu "Rusija zove" u Moskvi. U isto vrijeme, ruske tvrtke već su počele sa stranim klijentima trgovati u rubljima. Prema mišljenju ministara, glavni zadatak Rusije bit će stavljanje inflacije pod kontrolu.

''Očito da se Zapadu ne sviđa to da većina u Mađarskoj, mađarska vlada, uključujući i našu stranku, želi otvoreno surađivati s Istokom. Posebno im se ne sviđa to što želimo imati prijateljske odnose s Rusijom'', govori Szaniszló.

''Naš glavni partner danas je Europska unija. Zbog toga naša vlada i želi poboljšati odnose s Rusijom, Kazahstanom i Kinom, kako ne bi toliko Mađarska ovisila o Europi i Zapadu. Zbog toga su i uvedene sankcije Mađarskoj'', govori sugovornica.

Što se tiče Južnog toka, mađarska podrška tog projekta je dio velike političke slike.

''Mađarska je demonstrativno pokazala da je spremna raditi s Rusijom na Južnom toku. Ali to uglavnom ne utječe na to hoće li taj projekt biti realiziran ili ne. Zato što je za Južni tok principijelan izlaz na kopno, dakle, izlaz na teritoriju Bugarske. A Bugarska bez sankcija Europske unije ne može donijeti odluku. U protivnom bi Europska unija mogla blokirati one financijske podrške koje redovno idu u Bugarsku'', govori Sergej Pikin, direktor Fonda za energetski razvoj. 

Odluka Mađarske neće sama po sebi riješiti probleme. U svakom slučaju potrebna je sustavna odluka o Južnom toku od strane EU, smatra. Zbog toga možemo reći da je doneseni zakon samo politički korak mađarskog parlamenta, koji teži većoj neovisnosti o EU. Napredak u projektu Južni tok moguć je, smatra Pikin, ''samo nakon što se smiri politička situacija s Ukrajinom''.

Članak na ruskom jeziku vz.ru