Izbori u Donbasu donijet će nove tenzije

Na teritoriju samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) 2. studenog održani su izbori za tijela izvršne i zakonodavne vlasti. Rezultat nikoga nije iznenadio. Aktualni čelnici nepriznatih država Aleksandar Zaharčenko i Igor Plotnicki ostali su na svojim funkcijama.

Europski i američki političari skreću pažnju na to da izbori u DNR-u i LNR-u predstavljaju izravno kršenje Minskih sporazuma. Ipak, Moskva je faktički priznala da su izbori regularni i legitimni. "U cjelini gledano, izbori u Donjeckoj i Luganskoj regiji dobro su organizirani i odaziv birača je bio visok. Poštujemo volju stanovnika na jugoistoku. Izabrani predstavnici dobili su mandat za rješavanje praktičnih zadataka u vezi s obnavljanjem normalnog života u regijama", kaže se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova objavljenom 3. studenog.

Takva formulacija može na prvi pogled zvučati prilično dvosmisleno, jer se u njoj ne spominje riječ "priznanje", a DNR i LNR su okarakterizirane kao "regije". Međutim, ako se ta izjava prevede s diplomatskog na uobičajeni jezik, onda i samo korištenje termina "izbori" bez navodnika ili ograđivanja znači da Rusija ovo glasanje priznaje upravo kao izbore.

Što donosi glasanje u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici? Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) pokrenula je kazneni postupak zbog "djelovanja usmjerenog na nasilnu promjenu ili svrgavanje ustavnog poretka ili na uzurpaciju državne vlasti".

Razlozi zbog kojih Rusija priznaje ove izbore i faktički odustaje od minskog procesa izazvani su razočaranjem u ponašanje ukrajinskih i zapadnih političara. Moskva je očekivala da će minski proces stvoriti uvjete za kompromisno rješenje ukrajinske krize, a Kijev, Bruxelles i Washington su ga shvaćali kao način da se Moskva primora na potpuno odustajanje od svoje pozicije po pitanju Donbasa. Upravo zbog toga, na primjer, stabilizacija situacije na jugoistoku Ukrajine nije za Europsku uniju bila motiv da ukine ili bar oslabi ekonomske sankcije koje je uvela Rusiji (to pitanje je sada odgođeno za proljeće). Ni Kijev, prema tvrdnjama proruskih dobrovoljaca, nije iskoristio primirje kako bi vodio mirovne pregovore, nego kako bi pregrupirali trupe i pripremili novu ofanzivu na Donjeck. Sada je Moskva priznavanjem izbora pokazala da ne prihvaća takvo tumačenje minskog formata.

Zapadne zemlje zauzvrat prijete Rusiji novim problemima, ali stručnjaci smatraju da su SAD već istrošile svoj ​​arsenal sredstava za vršenje pritiska. "Rusko-američki odnosi već su dovoljno loši, tako da neće biti nekih kardinalnih izmjena. U najgorem slučaju Obamina će administracija dopuniti popis sankcioniranih osoba novom grupom ruskih političara i biznismena", smatra Sergej Kostjaev, docent na Katedri za primijenjenu politologiju Financijskog sveučilišta pri Vladi RF.

Poslije izbora za Kongres demokrati će najvjerojatnije izgubiti kontrolu nad Senatom, i tada se situacija može izmijeniti. U tom slučaju, kaže Kostjaev, republikanci će "moći unijeti izmjene u proračun Pentagona namijenjen otvaranju vojnih baza NATO-a duž granica Rusije. Ideja o vojnom obruču oko Rusije prilično je popularna među "jastrebovima" poput Richarda Cheneya, bivšeg potpredsjednika SAD-a koji se aktivno izjašnjava o pitanjima vanjske politike, ili poput Johna McCaina koji može doći na čelo senatskog odbora za naoružanje ako republikanci pobjede na izborima za Kongres 4. studenoga", objašnjava Sergej Kostjaev.

Kada govorimo o Europi, tamo je situacija složenija. "Rusko-europski odnosi će se bez sumnje još više pogoršati. Europska unija tretira izbore u DNR-u i LNR-u kao novi korak u smjeru stvaranja "Pridnjestrovske varijante", a uz to shvaća da je Bruxelles zbog čvrste pozicije prema separatistima u Donbasu ostao bez ikakve eventualne poluge kojom bi mogao utjecati na njih. Ipak, ni Europa ne želi ulaziti u ozbiljan konflikt s Rusijom, i zato želi u ovom slučaju primijeniti varijantu "sveopće šutnje", koja pretpostavlja nekakvo prešutno fiksiranje sadašnjeg statusa quo i odustajanje od zaoštravanja situacije bar do proljeća", objašnjava za Ruski vjesnik politolog Dmitrij Evstafev s Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije".

Neke zapadne zemlje su već izjavile da su spremne razumjeti stajalište Moskve i "oprostiti joj" ako ne ode dalje od priznanja. "Nadam se da Rusija osim službenih izjava neće poduzeti ništa kako bi iskoristila rezultat izbora kao povod za stimuliranje separatista u nastavku svog ​​puta prema neovisnosti", istaknuo je ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Više o situaciji u Ukrajini

On je, međutim, zakasnio sa svojom izjavom. Rusija je konačno odlučila faktički priznati autonomni status DNR-a i LNR-a. "Izbori su potvrdili djelotvornost vlasti i osigurali joj legitimitet, i mi ćemo, to se podrazumijeva, surađivati ​​s njom kao sa svakom legitimnom vlašću", istaknuo je Franc Klinčevič, prvi zamjenik čelnika frakcije "Jedinstvena Rusija" u Državnoj dumi.

Moskva je bez dozvole Kijeva već počela aktivno obnavljati infrastrukturu regije kao pripremu za zimski period kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa u Donbasu. Osim toga, Rusija namjerava podržati ekonomiju DNR-a i LNR-a i samim tim osigurati njihovim stanovnicima radna mjesta i sredstva za život. Na primjer, vicepremijer Rusije Dmitrij Rogozin već je izjavio da "roba proizvedena u poduzećima LNR-a i DNR-a koja sudjeluju u industrijskoj suradnji s poduzećima RF neće moći biti zamijenjena nekom drugom robom".

Moskva bi radije to činila u bliskoj koordinaciji s Kijevom i poziva Porošenka da najzad počne razgovarati s onima koje ukrajinske vlasti smatraju vlastitim građanima. "S obzirom na regularno održane izbore krajnje je važno da se poduzmu aktivni koraci u smjeru uspostave stabilnog dijaloga između središnje ukrajinske vlasti i predstavnika Donbasa u okviru sporazuma postignutih u Minsku", kaže se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Kijev, međutim, takav dijalog doživljava kao legitimizaciju izabranih vlasti Donbasa.