Što donosi glasanje u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici?

Sredinom dana na izbore je izašlo preko 500 tisuća glasača u DNR-u i 300 tisuća u LNR-u. Izvor: Rossijskaja gazeta

Sredinom dana na izbore je izašlo preko 500 tisuća glasača u DNR-u i 300 tisuća u LNR-u. Izvor: Rossijskaja gazeta

Stanovnici samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) biraju rukovoditelje u tijelima lokalne uprave. Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) pokrenula je kazneni postupak zbog "djelovanja usmjerenog na nasilnu promjenu ili svrgavanje ustavnog poretka ili na uzurpaciju državne vlasti". Po mišljenju ruskih stručnjaka, izbori u DNR-u i LNR-u poslužit će Moskvi kao poluga za vršenje pritiska u političkoj borbi protiv Kijeva.

U nedjelju 2. studenog održani su izbori za tijela lokalne uprave u samoproglašenoj Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR). Za mjesto predsjednika republike bore se tri kandidata: premijer republike Aleksandar Zaharčenko, poslanik parlamenta DNR-a Jurij Sivokonenko i biznismen Aleksandar Kaufman, predstavnik pokreta "Jugoistok". Za mjesta u lokalnom parlamentu bore se dva politička pokreta: "Donjecka republika" i "Slobodni Donbas".

 

Izbori

U izborima mogu sudjelovati osobe koje su napunile 16 godina, kao što je bilo na sličnom referendumu u Škotskoj. Referendumu je prisustvovalo preko 50 međunarodnih promatrača iz Rusije, Abhazije, Južne Osetije, Srbije i Crne Gore, kao i zastupnik Europskog parlamenta Jean Luc Schaffhauser iz Francuske.

Izbori u Ukrajini su važni s gledišta legitimizacije vlasti. Mi smatramo da je to jedan od najvažnijih pravaca Minskih sporazuma.

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF

Prema riječima predstavnika Središnjeg izbornog povjerenstva DNR Romana Ljagina, sredinom dana na izbore je izašlo preko 500 tisuća glasača u DNR-u i 300 tisuća u LNR-u. Izbjeglice s jugoistoka, koje žive na teritoriju Rusije u kampovima blizu granice s Ukrajinom, također su imale mogućnost sudjelovati na referendumu. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, samo u Voronješkoj oblasti tri sata prije zatvaranja biračkih mjesta glasalo je 60% registriranih birača.

Informativna služba vlade jugoistoka Ukrajine već je izvjestila kako je bilo pokušaja sabotaže referenduma od strane službenih vlasti u Kijevu. Naime, "1. studenog u 17:30 jedinice ukrajinske armije blokirale su puteve na prilazima teritoriju DNR-a s istočne i zapadne strane, kako bi onima koji su željeli sudjelovati u izborima 2. studenog onemogućile da stignu do biračkih mjesta". Vlasti DNR-a također su priopćile da su likvidirane diverzantsko-izviđačke skupine ukrajinskog bataljona "Dnipro-1".

 

Krivično gonjenje

Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) pokrenula je kazneno gonjenje za "djelovanje usmjereno na nasilnu promjenu ili svrgavanje ustavnog poretka ili na uzurpaciju državne vlasti". Službeni pravosudni organi također su izjavili da će Kijev proglasiti za persone non grata promatrače iz EU i drugih zemalja koji prisustvuju izborima.

"I sve te događaje svojim prisustvom pokrivaju strani pseudopromatrači, koji su već proglašeni ili će biti proglašeni za persone non grata na teritoriju Ukrajine", kaže se u izjavi ukrajinskih istražitelja na Facebooku. Aktualni premijer DNR-a Aleksandar Zaharčenko odgovorio je da će policija jugoistoka i sama pokrenuti kazneni progon "za genocid stanovništva jugoistoka".

 

Stav Rusije

Rusija je podržala održavanje izbora za tijela lokalne samouprave na jugoistoku Ukrajine. To je ranije izjavio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

"Izbori koji će se održati 2. studenog na teritoriju proglašene Luganske i Donjecke Narodne Republike bit će važni s gledišta legitimizacije vlasti. Mi smatramo da je to jedan od najvažnijih pravaca Minskih sporazuma", rekao je on. "Očekujemo da će glasanje biti slobodno i da ga nitko izvana neće pokušati sabotirati", istaknuo je ministar.

Kako je za Ruski vjesnik rekao Aleksandar Konovalov, direktor Instituta za strateške procjene, Moskva je već priznala rezultate službenih izbora za kijevski parlament, i pored svih ranijih izjava o neustavnoj smjeni vlasti, i samim tim je posredno priznala legitimnost novih rukovodilaca u Kijevu.

"Priznanje rezultata izbora na jugoistoku značit će da su priznate i samoproglašene republike, što Rusija zasada nema namjeru učiniti. Moskva pozdravlja činjenicu da nove vlasti u Ukrajini imaju opoziciju, da netko demonstrira samostalnost. Međutim, u Kremlju se zasada nije iskristaliziralo kako će se voditi daljnji dijalog s novim vlastima DNR-a i LNR-a, koje veoma mnogo očekuju od odnosa s Rusijom", rekao je Konovalov.

Po njegovim riječima, Moskva će nastaviti slati konvoje s humanitarnom pomoći u ovu regiju i ekonomski pomagati u obnovi nakon ratnih događaja. "Konflikt će i dalje tinjati, tako da će Rusija u slučaju potrebe moći raspaliti taj plamen. Moskva će moći iskoristiti izbore u DNR-u i LNR-u kao polugu za vršenje političkog pritiska na Kijev", smatra ekspert.

Kako je za Ruski vjesnika rekao Andrej Suzdaljcev, vodeći znanstveni suradnik Centra za kompleksna istraživanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije", treba pozdraviti pokušaje stanovništva jugoistoka da reguliraju pitanje svoje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. "Rusija nije priznala te republike, nego je podržala težnju naroda jugoistoka da iskaže svoje mišljenje na referendumu. Kremlju su potrebna jamstva da će se poštivati ​​primirje i da će biti nastavljen politički dijalog radi rješavanja krize. Ukoliko Kijev prekrši sporazume iz Minska, Moskva može priznati rezultate izbora. To će faktički biti priznanje neovisnosti ove regije", smatra ovaj stručnjak.

Suzdaljcev je istaknuo da će takva situacija samo pojačati krizu u Ukrajini i potaknuti političke snage jugoistoka na daljnju borbu. To također može dovesti do ozbiljne promjene geopolitičke komponente u vanjskoj politici Rusije. "Priznanje izbora može dovesti u pitanje status saveznika koji sada imaju partneri Moskve unutar blokova i ekonomskih integracija. Jasno je da Kazahstan i Bjelorusija neće priznati izbore u DNR-u i LNR-u. Status saveznika Kremlja može biti izložen eroziji i ponovno može dovesti vanjsku politiku naše zemlje na silaznu putanju", rekao je on.