Još jedan pokušaj izgradnje državnosti u Ukrajini

Fjodor Lukjanov: Novi sastav Vrhovne rade bit će u većoj mjeri radikalno i antiruski nastrojen. Izvor: Reuters

Fjodor Lukjanov: Novi sastav Vrhovne rade bit će u većoj mjeri radikalno i antiruski nastrojen. Izvor: Reuters

Ako ostavimo po strani geopolitički aspekt, Ukrajina putem upravo održanih izbora poduzima još jedan pokušaj izgradnje državnosti, jer je ona od 1991. do 2014. bila prijelazna tvorevina. Žestok otpor Rusiji najjednostavniji je i, vjerojatno, neizbježan način na koji Ukrajina može pokušati pronaći samu sebe.

Prema anketama s birališta, na izborima za Vrhovnu radu vodi "Narodni front" premijera Arsenija Jacenjuka. U parlament ulaze i "Blok Petra Porošenka", "Samopomošč" gradonačelnika Lavova Andreja Sadovoja, "Oporbeni blok", "Radikalna partija Olega Ljaška", "Batkivščina" (Domovina) bivše premijerke Julije Timošenko. Ostale stranke nisu prešle izborni prag od 5%. Novi sastav Vrhovne rade bit će u većoj mjeri radikalno i antiruski nastrojen.

Osam mjeseci nakon svrgavanja Viktora Janukoviča, u Ukrajini je završen proces smjene vlasti. Koliko je stabilna nova, sudeći prema rezultatima izbora, vrlo složena, konfiguracija, pokazat će se u narednih šest mjeseci. A zasad vidimo preliminarne rezultate. Prema objektivnim pokazateljima situacija je vrlo teška. Postoji li neki cilj radi kojeg je sve ovo bilo potrebno?

Ususret parlamentarnim izborima u Ukrajini: Tko ulazi u Vrhovnu Radu?
Stanovništvo Ukrajine različito gleda na sljedeće izbore za Vrhovnu Radu. S jedne strane, to je logičan nastavak smjene vlasti i nada na njezino relativno oslobođenje. S druge strane, mnogi sa sumnjom gledaju na mogućnost da se zaista može nešto izmijeniti.

Ako ostavimo po strani geopolitički aspekt, Ukrajina poduzima još jedan pokušaj izgradnje državnosti. Ukrajina iz razdoblja 1991.-2014. bila je prijelazna tvorevina. S jedne strane, bila je to velika europska zemlja sa vlastitim ambicijama. S druge - ne sasvim samostalan teritorij ovisan o promjenama u odnosima između Rusije i Zapada. Bilo je to društvo koje je ovisno o uvjetima isticalo ili distanciranje od Rusije ili, naprotiv, neraskidivost veza s njom.

Ukrajinu je na postsovjetskim valovima sretno nosila struja, sve dok se mogla poigravati nijansama, a da se ni za što definitivno ne odluči. Zahtjev da konačno donese odluku vratio je Kijev izvorima. Iako se za skoro četvrt stoljeća nije oblikovao nacionalni identitet, bez njega se više nije moglo živjeti. Žestok otpor Rusiji najjednostavniji je i, vjerojatno, neizbježan način na koji Ukrajina može pokušati pronaći samu sebe. Dva naroda previše su bliska da bi razgraničavanje moglo proteći glatko i bezbolno. Kao prvo, moraju se uništavati žive veze, a kao drugo, društvu se mora svjesno nametnuti skup argumenata koji ne ostavljaju šansu da se odnosi obnove. Rat je za to idealno sredstvo, koje učinkovito razdvaja ljude koji još do jučer nisu mogli zamisliti takvo razdvajanje.

Ako se Ukrajina ostvari kao nacionalna država, ona će se bazirati na antiruskim temeljima. To potvrđuje popis stranaka koje su ušle u Radu. Ali u kakvim granicama se ova nova državnost može postići i što će biti s teritorijima koji se u taj sustav ne uklapaju - otvoreno je pitanje.

Autor je predsjednik Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku.

Ruski tekst na sajtu Kommersanta.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće