O čemu se Rusija dogovorila sa Srbijom u Beogradu?

Tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu 16. listopada 2014. potpisano je sedam sporazuma, memoranduma i protokola. Stručnjaci smatraju da sporazum o vojnotehničkoj suradnji, sporazum o readmisiji i protokol o njegovom provođenju, sporazum o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, sporazum o razmjeni podataka o carinskoj vrijednosti robe i memorandum o razumijevanju u području energetske učinkovitosti predstavljaju okvirne i načelne dogovore.

Znatno konkretniji sporazumi potpisani su između "Željeznica Srbije" i "RŽD International​​", kćeri tvrtke RŽD-a, ruskog giganta u sferi željezničkog prometa. Prema riječima načelnika odjela za analitiku Investicijske tvrtke "Russ-Invest" Dmitrija Bedenka, može se reći da su najznačajnija dva sporazuma o suradnji na polju izgradnje i modernizcije željezničke infrastrukture u Srbiji. Srpski strana će, između ostalog, dobiti 27 ruskih dizel motornih vlakova "Lasta". Isporuka vlakova bit će realizirana na temelju ruskog državnog izvoznog kredita vrijednog 800 milijuna dolara, o kojem su se ministri financija dvije zemlje dogovorili još u siječnju 2013. Prvi vlakovi u Srbiju će stići za 15 mjeseci. U Srbiji se već koristi 12 vlakova ovog tipa - oni su bili proizvedeni specijalno za pruge europske širine. Osim toga, susjedna Srbija i Rusija potpisale su i sporazum o rekonstrukciji tri dionice transeuropskog željezničkog koridora.

Ne samo vlakovi

Osim isporuke dizel motornih vlakova, program suradnje obuhvaća izgradnju i elektrifikaciju 16 km drugog kolosijeka pruge Beograd-Pančevo, rekonstrukciju šest dionica transeuropskog željezničkog koridora, kao i obnovu postojećeg i izgradnju drugog, novog kolosijeka na dionici Stara Pazova-Novi Sad. Osim toga, ruski željeznički stručnjaci trebali bi rekonstruirati dionicu pruge Beograd-Bar ukupne duljine 200 km. Ovi sporazumi dio su opsežnog programa ekspanzije RŽD-a u Europi, što je strategija koju ruska tvrtka dosljedno provodi.

"Ni sankcije, ni prijetnje neće promijeniti poziciju Moskve u međunarodnoj politici" Putin pozvao Zapad na dijalog za rješenje svjetskih problema tijekom svojeg govora na forumu Valdaj.

Niz sporazuma odnosi se na energetsku sferu - srpska strana dobit će nove isporuke plina u zamjenu za plaćanje dugova. Konkretno, Rusija i Srbija su potpisale sporazum o isporukama Beogradu do 5 milijardi prirodnog plina godišnje - do 2021. "Potpisivanjem ovog sporazuma Srbija je za sebe dugoročno osigurala opskrbu prirodnim plinom i stabilnost isporuka tijekom sljedećih 10 godina. To je još jedan korak u jačanju odnosa između Srbije i Rusije, koja je jedan od naših glavnih vanjskopolitičkih partnera", izjavio je poslije potpisivanja dokumenata ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić.

Plin koji se isporučuje Srbiji namijenjen je isključivo potrošnji na domaćem tržištu. U dodatnom protokolu srpska strana jamči da će do kraja 2014. isplatiti dug od 40 milijuna dolara za plin koji je Srbiji isporučen 1990-ih. Osim toga, u najskorije vrijeme trebali bi početi radovi na izgradnji srpske dionice plinovoda Južni tok. Kako je izjavio šef ruske države Vladimir Putin, realizacija ovog projekta Srbiji bi donijela više od 2 milijarde eura novih investicija, kao i temeljno jačanje energetske sigurnosti zemlje.

"Međudržavni dogovori prije svega pružaju mogućnost da se na razini korporativnog sektora vodi daljnji dijalog, posebno kada se radi o državnim tvrtkama. Otvara se mogućnost razmjene tehnologija i pokretanja uzajamnih investicija", kaže Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga Finamore. Prema njegovim riječima, kada se radi o sporazumima koji će dovesti do realne financijske razmjene, treba spomenuti dogovor o rekonstrukciji željezničke mreže - vrijednost sporazuma je 150 milijuna dolara.

Srbija će pristupiti izgradnji Južnog toka krajem 2014. Srbija planira pristupiti izgradnji Južnog toka krajem 2014., izjavio je u petak, 3. listopada, Slaven Terzić, veleposlanik Srbije u Moskvi, a prenosi RIA Novosti.

"Srbija je oduvijek bila pouzdan saveznik Rusije. U teškoj krizi Beograd je prisiljen tražiti podršku", smatra glavni analitičar Investicijske tvrtke UFS Aleksej Kozlov. Prema njegovim riječima, posjet Vladimira Putina Beogradu upriličen je u pravom trenutku kako bi rusko-srpski odnosi dobili novi poticaj. "U cjelini, susret delegacija ove dvije zemlje prošao je u pozitivnom duhu i u budućnosti se može računati na povećanje postojeće količine suradnje, barem na temelju sporazuma sklopljenih u Beogradu", smatra Anton Soroko.

Međutim, po mišljenju stručnjaka, određeni elementi srpsko-ruskih poslovnih odnosa nisu razmatrani. Između ostalog, ruska strana je planirala postići preispitivanje režima oporezivanja tvrtke NIS (Naftna industrija Srbije, op.ur.), u kojoj kontrolni paket dionica pripada ruskoj kompaniji Gazprom neft. Osim toga, kako je za rusku informacijsku agenciju ITAR-TASS izjavio pomoćnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov, nije riješeno ni pitanje duga nekih srpskih državnih poduzeća prema NIS-u. "Rukovodstvo Srbije nam je obećalo da će riješiti tu situaciju, ali zasad obećanje nije ispunjeno. Krajem ljeta ove godine u Srbiji počela je istraga okolnosti pod kojima je došlo do privatizacije ove tvrtke", dodao je Ušakov. Prema podacima ruske strane, Gazprom neft je u modernizaciju NIS-a uložio preko 2 milijarde dolara.