Ususret parlamentarnim izborima u Ukrajini: Tko ulazi u Vrhovnu Radu?

Izvor: Alexandr Maksimenko / RIA Novosti

Izvor: Alexandr Maksimenko / RIA Novosti

Stanovništvo Ukrajine različito gleda na sljedeće izbore za Vrhovnu Radu. S jedne strane, to je logičan nastavak smjene vlasti i nada na njezino relativno oslobođenje. S druge strane, mnogi sa sumnjom gledaju na mogućnost da se zaista može nešto izmijeniti. I to se u većoj mjeri odnosi na unutarnje trenutke, kao što je, recimo, korupcija, profesionalizam vlasti i slično.

Ujedno, Ukrajini je zaista potrebno obnoviti parlament. Pa zapravo država zasad nije pristupila takvoj realnoj obnovi države, a reforme su moguće samo uz uvjet pismenog uzajamnog djelovanja svih ogranaka vlasti. Naravno, zakonodavna komponenta igra u danom slučaju najvažniju ulogu. Jasno je da su za reformu ekonomiju i političkog sustava potrebne ne uvijek popularne mjere, te dok nema spremnosti da se na parlamentarnoj razini preuzme na sebe odgovornost za donošenje takvih odluka, jako je teško govoriti o razvoju države.

Raspodjela snaga trenutno ovako izgleda. Prema sociološkoj anketi, u parlament jednoznačno ulazi Blok Petra Porošenka s više od 30%, Radikalna stranka Olega Ljaška (10-12%), Narodni front s ključnim figurama kao što su premijer A. Jacenjuk te bivši članovi stranke Batkivščina A. Turčinov i ministar unutarnjih poslova A. Avakov (isto oko 10-12%). Velika je vjerojatnost da će prag prijeći Samopomič lavovskog gradonačelnika A. Sadovog (6-8%), Batkivščina Julije Timošenko (oko 6-8%), Opozicijski blok na čelu s bivšim premijerom Ju. Bojkom (do 6%), Snažna Ukrajina (do 6%). Građanska pozicija A. Gricenka isto bi mogla prijeći prag. Komunistička partija, koja je u potpunosti uništila reputaciju, ima jako nizak rejting.

U skladu sa snagama koje idu na izbore, moguće je izdvojiti ''stranku mira'', ''stranku rata'' i stranke koje se orijentiraju isključivo na stanovništvo jugoistočnih regija. One su u dobroj mjeri ostaci prijašnje vlasti Viktora Janukoviča.

Obično se misli da u ''stranke rate'' pripadaju Narodni front, Radikalna stranka i Batkivščina. To je uvjetovano njihovom željom da radikalno riješe nastale probleme u odnosima s Donbassom i Rusijom. Glavna ''stranka mira'' je Blok Petra Porošenka. Predsjednik pokušava provoditi inicijative koje su usmjerene na mirnije rješavanje sukoba, uključujući i dogovore s vlastima Ruske Federacije, primjenjivati na istoku ''mirovni plan'' i slično.

Bez obzira na slične rezultate različitih socioloških anketa, zanimljivo je kako će glasovati Donbass, jer većina (prema nekim podacima 70%) ispitanika te regije nije odgovorila na pitanje o svojim političkim afinitetima.

Donjecka i Luganska oblast i dalje su krajnje nestabilne i do danas nitko s pouzdanošću ne može reći hoće li se tamo uopće održati izbori. Pa vojna aktivnost boraca ne ovisi o postignutim sporazumima u Minsku, oni su u stanju, uz podršku svojih pokrovitelja, onemogućiti izbore u pojedinim dijelovima Donjecke i Luganske oblasti.

Još je rano govoriti o tome da će nova Rada doprinijeti smirivanju sukoba s Ruskom Federacijom. U slučaju opozicije radikalnog rješenja pitanja i predsjedničkog bloka u ukrajinskom parlamentu te aktivnosti opozicijskih snaga puno toga će ovisiti o sposobnosti da se pronađu kompromisi, koji bi mogli biti u suprotnosti s pojedinim interesima ove ili one grupe. No činjenica kako se političke snage bore za mjesta u Radi (upisivanje na listu kandidata s istim imenima radi ''skretanja'' glasova, igra sa sličnim bojama u predizbornoj kampanji, kritika protivnika) govori o visokoj vjerojatnosti da će suprotstavljanje postojati i u parlamentu.

Pročitajte cijeli članak na Russia Direct