Rusi se boje web-kamera

Prema anketi, čiji su rezultati objavljeni u listopadu na stranicama Laboratorija Kasperskog, ruske kompanije koja se bavi proizvodnjom antivirusnih i antišpijunskih programa, 52% Rusa se boji  praćenja preko web-kamere kompjutera. Anketu su zajedno proveli Laboratorij Kasperskog i međunarodna agencija za marketinška istraživanja B2B International, u njoj je sudjelovalo više od 11 tisuća korisnika iz različitih država svijeta. Rusi su pokazali visoku razinu uznemirenosti tim problemom: osim toga što je većina ispitanika priznala da će zločinci upotrijebiti njihove web-kamere, 26% ispitanika je ukazalo da u pokušaju zaštite prekrivaju ili zalijepe nešto preko objektiva kamere. A 5% ispitanika toliko je zabrinuto da ne prekrivaju samo kamere na kompjuterima, nego i na mobitelima.

Povećati sliku.

Instrukcija kako pratiti

Bilo bi nepravilno reći da su ti strahovi ruskih korisnika interneta neutemeljeni: web-špijunaža putem udaljenih tuđih kamera zaista postoji i buja. Ako se u ruski pretraživač Yandex ukuca ''praćenje web-kamerom'', u ponuđenim stranicama ne samo da ćete naći informaciju o tome kako hakeri provaljuju u kamere, nego i nekoliko linkova i detaljnih instrukcija od samih hakera kako se programi za hakiranje mogu skinuti te kako se njima koristiti. I suradnici Laboratorija Kasperskog misle da briga korisnika nije bez osnove.

Može li se Rusija isključiti s Interneta? Vijeće sigurnosti Rusije razmotrit će pitanje zaštite Interneta u izvanrednim situacijama. Kremlj uvjerava da je glavni cilj da se poduzmu mjere u sferi cyber-sigurnosti u vezi s nepredviđenim akcijama zapadnih partnera te za zaštitu od mogućih akcija izvana.

''Web-kamere zaista često postaju učinkovit instrument cyber-kriminala'', komentira Laboratorij rezultate ankete na svojoj stranici kaspersky.ru. Na stranici se citiraju i riječi Sergeja Ložkina, antivirusnog stručnjaka kompanije. Prema njegovom mišljenju, lijepljenje nečeg preko objektiva kamere uopće nije najkorisniji način zaštite, jer to ne sprečava prisluškivanje preko mikrofona ili preotimanje slika kad je kamera otvorena. Za osiguranje sigurnosti stručnjak preporuča koristiti posebnu opremu. 

Tko prati

Rad i komunikacija u virtualnom prostoru brinu Ruse ne samo u vezi s mogućnošću praćenja preko web-kamere. U Rusiji je prilično popularna ideja o tome da vlast i tajne službe imaju pristup povjerljivim informacijama koju korisnici stavljaju na društvene mreže. Prema anketi koju je ovo ljeto proveo Analitički centar Jurij Levada, 35% ruskih građana smatra da ih prate na Internetu. Međutim, ta ista anketa izvještava da otprilike isto toliko Rusa (34%) je uvjereno u sigurnost internetske komunikacije, a oni koji sumnjaju da ih država prati, odnose se prema tome s dozom ironije.

U potrazi za progoniteljima

Društveni psiholog i psihoterapeut Pavel Ponomarev uvjeren je da politička situacija ima veliku ulogu u tome: ''Od 2013. u ruskim medijima aktivno se napuhava tema špijunskih skandala, kako američke tajne službe prate vlastite i strane građane, čak njemačku kancelarku Angelu Merkel... Mnogi ljudi gledaju to i misle: 'Ako to rade američke tajne službe, zar to ne rade i naše?'''. Prema mišljenju psihologa, neki korisnici u zadnje vrijeme teže maksimalnoj anonimnosti i odlaze iz društvenih mreža, iako to nije još uvijek poprimilo masovni karakter.

Internet je novo poprište sukoba u informacijskom ratu Sukob između RF i SAD-a u vezi s Ukrajinom ne odvija se samo na diplomatskoj sceni, nego i na društvenim mrežama i u komentarima na stranicama medija.

Međutim, Internet i dalje ostaje nesigurno mjesto neovisno o tome prate li tajne službe korisnike. Komentirajući situaciju za Ruski vjesnik, Jurij Namestnikov, još jedan stručnjak Laboratorija Kasperskog, pojašnjava: ''Korisnici povjeravaju elektronskim uređajima svoj osobni život, vrijednu informaciju i čak novac''. Istovremeno, prema riječima Namestnikova, ''u Rusiji se primjećuje rast financijskih napada u cyber-prostoru''. Veću opasnost imaju, recimo, štetni programi za šifriranje zbog kojih se fajlovi ne mogu pročitati, a potom traže novce za ponovni pristup informaciji. ''Za prvo polugodište 2014. proizvodi Laboratorija Kasperskog (antivirusni program op. red.) odbili su 12% više financijskih napada nego što je bio slučaj u 2013. za isto takvo razdoblje'', govori stručnjak. Bez obzira na to, ruski korisnici shvaćaju problem i brinu se za čuvanje povjerljivih podataka, oni ih sa zavidnim fatalizmom i dalje stavljaju na Internet. ''Prema našim anketama, 20% Rusa priznaje da na društvene mreže stavlja više osobnih informacija nego što bi to trebalo. Što se tiče internetskih financijskih operacija, tri četvrtine ispitanika očekuje da banke, platežni sustavi i internet časopisi čuvaju njihov novac'', izvještava Namestnikov. Stručnjak je uvjeren da su takva očekivanja suviše optimistična.