Putina i Brežnjeva Rusi proglasili najdemokratskijim političarima

Više od trećine Rusa uvjereno je da je najviše demokracije u državi bilo za vrijeme Vladimira Putina.Izvor: Itar-Tass

Više od trećine Rusa uvjereno je da je najviše demokracije u državi bilo za vrijeme Vladimira Putina.Izvor: Itar-Tass

Fond Javno mnijenje objavio je anketu koja pokazuje kako Rusi shvaćaju demokraciju. Prema podacima, većini građana je važno da u Rusiji postoji demokracija, no trećina ispitanika našla se u neprilici jer nisu znali što odgovoriti na pitanje što je za njih demokracija. Stručnjaci to povezuju s nedostacima obrazovnog sistema.

Rusi nisu mogli objasniti sociolozima što je to demokracija. Pritom su uvjereni da se procesi u državi mogu nazvati upravo demokratskim. Takvi odgovori građana govore o nedostacima školskog programa. ''Zapravo je definicija pojma ''demokracija'' prilično jednostavna, UNESCO ju je odredio i sastoji se od 8 točaka, među kojima su pošteni izbori, sloboda riječi i kontrola djelatnosti države'', objasnila je za Ruski vjesnik Oljga Krištanovskaja, doktorica socioloških znanosti i generalna direktorica centra Laboratorij Krištanovske. Prema mišljenju stručnjaka, problem je u školskom programu. ''Potrebno je da svako dijete, kad napušta školske klupe, zna što je to demokracija. Tad će se moći reći postoji li ona u Rusiji ili ne'', istaknula je Krištanovskaja.


Prijelaz od slobode prema kaosu

Bez obzira na nedovoljnu količinu informacija, trećina ispitanika fonda Javno mnijenje uvjereno je da danas u Rusiji ima ''onoliko demokracije, koliko je potrebno''. No trećina ispitanika odgovorilo je s poteškoćom na to pitanje. Oljga Krištanovskaja je objasnila da se ne samo zbog nedostataka školskog obrazovanja, nego i zbog lošeg rada propagande stvorio mit u društvenoj svijesti da je demokracija jednostavno sinonim za slobodu. ''Ako ima dosta slobode, onda je to demokracija, ako ima malo, onda je nema'', govori sociologinja. ''Upravo zbog toga jedno od najdramatičnijih razdoblja najnovije ruske povijesti – Jeljcinovo – nazivaju najdemokratskijim'', govori Krištanovskaja. ''Sloboda je prelazila u kaos. A to je mnoge okrenulo od demokracije. Ljudi su vidjeli slabu državu i odlučili su da im kaos nije potreban'', dodaje stručnjak.

Povećati sliku.

Prema podacima fonda Javno mnijenje, pod demokracijom većina Rusa (43%) podrazumijeva ''transparentnost, slobodu riječi i mišljenja'', ''slobodu izbora'', te ''poštivanje prava čovjeka''. Samo 12% smatra da je demokracija ''sudjelovanje naroda u upravljanju državom''.

Irina Osipova, analitičarka fonda Javno mnijenje, izjavila je za Ruski vjesnik da većina Rusa zaista pod demokracijom podrazumijevaju njezine vrijednosti, ali ne i glavno određenje – vlast naroda, sudjelovanje društva u upravljanju državom. ''Ne mislim da to govori o nerazumijevanju biti pitanja. Jednostavno je ispitanicima tako lakše iskazati vlastito mišljenje, za njih je to kako se demokracija manifestira važnije od same školske definicije. Osim toga, mnogi imaju problema s definicijom, jer se sociologija pojavila u školi relativno nedavno'', dodaje stručnjak.

Prema usporedbi s podacima koje je objavio 2007. Sveruski centar za javno mnijenje (VCIOM); značajno je manje onih koji demokraciju tumače kao slobodu govora, tiska i vjeroispovjesti (tad ih je bilo 55%) i ekonomski procvat države (44%). Ispitanici VCIOM-a demokraciju su 2010. tumačili kao strogi režim zakona (21%) i izbornost vlasti (18%). Tad je 11% Rusa nazvalo demokraciju ''ispraznom glupošću'', sad se tako negativno izjasnilo o njoj samo 2% ispitanika.


Kad je bilo najviše demokracije?

Na pitanje fonda Javno mnijenje o tome u kojem razdoblju ruske povijesti je bilo najviše demokracije, 37% Rusa opet nije moglo odgovoriti. Oljga Krištanovskaja to objašnjava nepostojanjem jasnog poimanja među stanovništvom: ispitanici intuitivno pokušavaju odrediti najdemokratskija razdoblja u povijesti države. ''Ljudi razumijevaju demokraciju kao nešto dobro, kao nešto čemu treba težiti'', govori sociologinja. ''I često kao nešto što je došlo za Zapada''.

Više od polovine Rusa ne vidi alternativu Putinu
Prema rezultatima ankete Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja, raste rejting ruskog predsjednika.

Više od trećine Rusa uvjereno je da je najviše demokracije u državi bilo za vrijeme Vladimira Putina: 12% kao najdemokratskija razdoblja navelo je dva predsjednička mandata (od 2000. do 2008.), 27% - sadašnji. Sljedeći na rejtingu je bio sovjetski lider Leonid Brežnjev. ''Naravno, protivnici Putina se ne slažu s tim da je država postala demokratskija. No ako se i odmaknemo od osobnih simpatija, može se tvrditi da su se tržišne institucije, kao i demokratske vrijednosti, stvarno razvile, a izbori postali transparentniji'', govori sociologinja.  

Prema mišljenju Krištanovske, društvo sad kontrolira vlast i izbore u svim etapama, civilno društvo se aktiviralo, pojavilo se više aktivističkih organizacija. ''Ljudi žele znati što radi država, kontrolirati je doslovno svaku minutu'', dodaje Oljga.

Irina Osipova ističe, upravo suprotno, da je nemoguće govoriti o rastu ili smanjenju građanske aktivnosti. ''Nema nikakve dinamike, ona je kao i prije prilično niska'', naglasio je analitičar fonda Javno mnijenje. To potvrđuju i podaci ankete Levada-centra: samo 3% Rusa aktivno sudjeluje u političkom životu države.

Valerij Solovej, doktor povijesnih znanosti na Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa, objasnio je za Ruski vjesnik da ispitanici, koji Vladimira Putina navode kao najdemokratskijeg ruskog lidera, miješaju dva pojma – popularnost i demokraciju. ''Bez svake sumnje, Putin je najpopularniji lider u postsovjetskoj povijesti. No čak i u najblagonaklonijem odnosu prema njemu ne bismo mogli reći da je demokratski političar'', istaknuo je politolog.

Ipak Valerij Solovej podcrtao je da je Vladimir Putin pošteno pobjeđivao na predsjedničkim izborima. ''Nije bilo potrebe varati: njegova prednost bila je jasna'', istaknuo je stručnjak. Prema mišljenju politologa, ta situacija je i utjecala na to da Putina percipiraju kao demokratskog lidera. ''Zaista je pošteno pobijedio, to su isticali čak i zapadni stručnjaci'', zaključio je Valerij Solovej.