Moskva predlaže UN-u "deklaraciju o nemiješanju"

Na 69. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, završenom 30. rujna, atmosfera je bila življa nego ikad. Rasprave su se vodile tonom koji je označio generalni tajnik Ban Ki-mun, pozvavši na zaustavljanje naoružanih pripadnika "Islamske države", kao i na aktivniju borbu protiv kršenja ljudskih prava. Po njegovim riječima, "s gledišta poštivanja principa UN-a ovo je bila užasna godina".

Šef ruske delegacije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, sudjelovao je u više od 50 aktivnosti u okviru 69. zasjedanja Generalne skupštine. Osim toga, Lavrov je održao više od 30 bilateralnih susreta. "Ja nisam osjetio nikakvu izolaciju. Naprotiv, bilo je mnogo kolega koji su željeli porazgovarati sa mnom, čak i više nego inače", rekao je Lavrov novinarima sumirajući svoj ​​petodnevni boravak u New Yorku.

Štoviše, i dalje se bez sudjelovanja Rusije ne rješava nijedno manje ili više važno pitanje. Može se reći da Moskva i nije bila previše izložena oštroj kritici, ako se ne računa 45-minutno izlaganje predsjednika SAD-a Baracka Obame.

"Iskreno govoreći, očekivali smo daleko više mišljenja", rekao je za Ruski vjesnik izvor u ruskoj delegaciji. "Zadovoljni smo što je u kontekstu pokušaja nekih zemalja da drugim sudionicima nametnu svoj ​​pristup Generalna skupština ipak nastavila linijom izgrađivanja zajedničkih odgovora na globalne i regionalne izazove. A to je upravo ono za što se zalaže Rusija. "

Svijetu nisu potrebne jednostrane odluke

Lavrov je dao opširan odgovor Obami s govornice Opće skupštine. "Washington je otvoreno deklarirao svoje pravo da jednostrano koristi vojnu silu gdje želi u korist vlastitih interesa. Vojna intervencija je postala norma, čak i unatoč tome što nijedna oružana operacija koju je posljednjih godina poduzeo SAD nije donijela željeni rezultat", izjavio je on.

Posebno je važno da gotovo svi problemi, koji su danas u središtu pozornosti međunarodne zajednice, imaju sistemski predznak i proistječu iz želje da se liječe simptomi, a ne uzroci bolesti. To je bila glavna misao i lajtmotiv svih Lavrovljevih izlaganja u New Yorku.

Nastavak sukoba s Rusijom Novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg stupa na dužnost 1. listopada. Prema mišljenju ruskih eksperata, dolazak novog tajnika neće doprinijeti poboljšanju odnosa s Rusijom. Politika Sjevernoatlantskog saveza ostat će nepromijenjena, jer smjer politike ovog bloka ovisi o interesima njegovih vodećih članica.

Ministar vanjskih poslova podsjetio je da je Washington 1933. kao uvjet za uspostavu diplomatskih odnosa s SSSR-om zahtijevao od Moskve jamstva da se Sovjetski Savez neće miješati u unutarnje stvari SAD-a i da neće poduzimati nikakve korake s ciljem izmijene političkog i socijalnog poretka Amerike. Tada je Washington strahovao od virusa revolucije. Jamstva su dale obje strane uzajamno. Možda bi vrijedilo aktualizirati tadašnji zahtjev američke vlade i podići ga na univerzalnu razinu, smatra Lavrov. "Zašto Generalna skupština ne bi usvojila deklaraciju o nedopustivosti miješanja u unutarnje stvari suverenih država, o nepriznavanju državnog prevrata kao metoda smjene vlasti?", predložio je on. "Vrijeme je da se iz međunarodne komunikacije potpuno isključe pokušaji nelegitimnog pritiska jednih država na druge."

Ukrajinska kriza je, prema njegovim riječima, odraz problema koji su se gomilali na euroatlantskom prostoru, a godinama nisu rješavani. Lavrov je ujedno izrazio nadu da će mirno rješenje situacije u Ukrajini biti stabilno i potvrdio je spremnost na suradnju sa Zapadom, ako Zapad prvi krene u susret Rusiji.

Zasada je rano odustajati od prava veta

Na marginama zasjedanja održan je susret na visokoj razini o pravu veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Sudionici su saslušali prijedlog Francuske da se stalne članice Vijeća sigurnosti dobrovoljno uzdržavaju od primjene prava veta u slučajevima masovnog kršenja ljudskih prava, genocida, itd. Rusija je ponovno izjavila da se ne mogu revidirati prerogativi stalnih članica Vijeća sigurnosti, uključujući i pravo veta.

"A kada naši zapadni partneri stavljaju veto i blokiraju usvajanje rezolucije o slanju humanitarne pomoći, što se onda događa? Zašto ta situacija ne treba biti obuhvaćena nemogućnošću primjene prava veta?", objasnio je stav Rusije za Ruski vjesnik zamjenik ministra vanjskih poslova Genadij Gatilov. "Kada predlažemo usvajanje rezolucija o hitnom prekidu oružanih djelovanja u Ukrajini, zapadni partneri sabotiraju i tu našu inicijativu, i to upravo koristeći pravo veta. Drugim riječima, samoograničavanje u primjeni prava veta ne treba biti vezano samo za masovno kršenje ljudskih prava. Postoje i drugi problemi, koji nisu manje važni i za koje se također može reći da stalne članice Vijeća sigurnosti ne trebaju koristiti svoje pravo veta."