Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za ratne zločine

Proukrajinski pristaše stoje s ukrajinskom zastavom nasuprot proruskih pristaša u Donjecku, u istočnoj Ukrajini. Izvor: AP

Proukrajinski pristaše stoje s ukrajinskom zastavom nasuprot proruskih pristaša u Donjecku, u istočnoj Ukrajini. Izvor: AP

Istražni komitet Ruske Federacije pokrenuo je krivičnu parnicu po članku ''genocid rusofonog stanovništva'' na jugoistoku Ukrajine te želi pozvati na odgovornost najviše vojne i političke činove države. Državno tužiteljstvo Ukrajine je, sa svoje strane, započelo kazneni postupak službenih lica iz Istražnog komiteta RF. Prema mišljenju stručnjaka, samo podrška međunarodne zajednice mogla bi pomoći da se pozovu na odgovonost na sudu oni koje se optužuje da su počinili zvjerstva na jugoistoku Ukrajine.

Prema izjavi ruskih istražnih sudaca, akcije kijevskih vojnika bile su u suprotnosti s Konvencijom o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948., te su ''neutvrđena lica'' iz vojnog i političkog rukovodstva Ukrajine izdavali zapovjedi da se ''u potpunosti likvidiraju rusofoni građani''. Zbog toga je policija Rusije pokrenula kazneni postupak po članku 357. Kaznenog kodeksa Ruske Federacije (''genocid'').

Kako ističu istražni suci, ukrajinski vojnici koristili su sisteme plotunske vatre Grad i Uraga, taktičke rakete Točka-U, kasetne aviobombe i drugo teško oružje tijekom ratnih akcija na jugoistoku Ukrajine. Više od 2 500 civila nastradalo je tijekom tih artiljerijskih paljbi.

Državno tužiteljstvo Ukrajine je kao odgovor na te optužbe Moskve pokrenulo kazeni postupak protiv suradnika Istražnog komiteta Rusije po članku ''suradnja s terorističkom organizacijom''. Ipak državno tijelo zasad nije utvrdilo protiv koga je konkretno pokrenut postupak.


Političke posljedice

Bilateralnom partnerstvu Moskve i Kijeva više ništa ne može naškoditi, jer njihovi odnosi ne mogu biti gori, smatra Fjodor Lukjanov, predsjednik prezidija Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku. Kako je izjavio za Ruski vjesnik, osim psihološkog i informacijskog šuma uzajamne optužbe za ''suradnju s terorizmom'' i ''genocid'' ništa neće donijeti. Ipak, do rezultata u istrazi protiv čovječnosti može se doći zahvaljujući kaznenom postupku u slučaju o masovnim grobnicama kod Donjecka. 

Rusija traži međunarodnu istragu ubojstva civila kod Donjecka
Narodna policija Donjecke Narodne Republike (DNR) i promatrači OESS-a pronašli su u tri masovne grobnice u predgrađu Donjecka tijela 40 ljudi za koje se pretpostavlja da su mještani.

''Definicija 'genocid' znači diskriminaciju jedne od grupa stanovništva prema nacionalnim, rasnim i religioznim motivima. Mislim da nema temelja za to u konkretnom slučaju. Među stanovništvom Donbassa žrtve nasilja vojnika bili su i Rusi i Ukrajinci te nema nikakvih osnova da govorimo o takvom teškom zločinu kao što je genocid'', za Ruski vjesnik govori Ilja Šablinskij, zamjenik voditelja Katedre za ustavno i municipalno pravo na Višoj školi ekonomije. 

Prema njegovim riječima, optužbe strana nose u glavnoj mjeri populistički karakter i nemaju jaku pravnu osnovu. ''Optužbe Ukrajine su samo odgovor na optužbe Rusije, jer suviše je komplicirano otkriti znakove ''terorizma''. Najozbiljniji postupci su artiljerijski napadi po civilnim stanovima, no to je zasebni tip istrage i analize. I Rusi i Ukrajinci poginuli su na obje strane. To je bio nesumnjivo bratoubilački sukob'', podcrtao je Šablinskij.


Lekcije povijesti

''I nakon nove faze osetijsko-gruzijskog sukoba u kolovozu 2008. ili, kako su ga nazivali u zapadnim medijima, rusko-gruzijskog rata, provodile su se istrage ratnih zločina. Ipak nije bilo sudskih procesa te krivci nisu bili osuđeni, jer ni Haaški sud, ni Haaški tribunal nisu podržali istražni komitet Ruske Federacije'', za Ruski vjesnik govori Viktor Litovkin, neovisni vojni stručnjak.

Život u ukrajinskom Ilovajsku, gradiću na željezničkom čvorištu, nakon bitke

Analitičar je istaknuo da kad je završen rat u Jugoslaviji, zapadne države bile su zainteresirane da predaju svojne zločince sudu te privedu kraju pitanje o genocidu stanovništva. Do danas traje proces nad Radovanom Karadžićem, bivšim liderom bosanskih Srba, optuženim po 11 točaka koje se tiču zločina koje su počinili njegovi vojnici tijekom rata. Te optužbe uključuju ubijanje sedam i pol tisuća muslimana u Srebrenici 1995. 

''Sve te tribunale organiziraju države ili koalicije-pobjednika da bi naglasile svoju pravednost i legitimitet pobjede. Ako nema podrške međunarodne zajednice u pitanjima kažnjavanja krivaca, sud se neće održati. Tako danas nitko ne procesuira krivce u vojnim zločinima u Libiji, Iraku, Afganistanu, Alžiru itd.'', dodao je Litovkin.